Problem Bosne i Hercegovine nije Agenda 2030. Problem je u tome što ona nikada nije istinski usvojena niti dosljedno provedena u praksi. Umjesto toga, političke i ekonomske elite prisvojile su njen jezik, ali ne i njene vrijednosti. Tako je „zelena tranzicija“ pretvorena u novo tržište za privatne interese, umjesto da bude razvojna politika u službi društva.
Od početka 2026. godine, kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu u Evropsku uniju morat će dokazivati da proizvode uz minimalnu emisiju CO2 – zbog primjene takozvanog evropskog CBAM mehanizma. S obzirom da BiH većinu struje dobija iz uglja, domaća privreda bi se mogla suočiti s dodatnim troškovima i otežanim izvozom.
Dok političari nude naša prirodna blaga, a EU lansira registar sirovina Zapadnog Balkana namijenjen budućim investitorima, države bivše Jugoslavije nisu kapacitirane da se odupru štetnim rudarskim projektima. Za to vrijeme, teritoriji BiH, Srbije i Ukrajine postaju strateška sirovinska baza zelene tranzicije, a velike sile utvrđuju dominaciju nad prirodnim resursima. Grupa novinara iz BiH, Ukrajine, Italije i Njemačke, analizira uticaj zelene politike na države trećeg svijeta i tehnologije rekultivacije kontaminiranih lokacija.
Ako nas klimatske promene pre toga ne istrebe, siguran sam da će Evropa na kraju pronaći rešenje. Ne znam kada i kako će to učiniti. Ali znam da ovog trenutka rizikujemo da jednu ili više generacija Evropljana osudimo na sudbinu ekonomskog propadanja.
foto: gospodarski.hr Centar za održivu energetsku tranziciju ReSET je objavio publikaciju u kojoj se demistificiraju neki od najučestalijih mitova o energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije. Autori publikacije, čije je izdavanje podržao i Fond otvoreno društvo, su profesor Mirza Kušljugić, Damir Miljević…
