Foto: Tačno.net
I dok se čeka nedjelja, 6. oktobar, da svoje pravo glasa iskoristi nešto više od 3,4 miliona registrovanih birača, sagovornici portala Tačno.net zaključuju kako je i ovu kampanju obilježio izostanak kreativnosti u kampanji i istupu kandidata.
Zvanična predizborna kampanja počela je 6. septembra ove godine, a učešće na izborima ovjereno je za 296 političkih subjekata i 26.089 kandidata. Prema procjenama i podacima Transparency International BiH (TI BiH), oni su u toku samo 30 dana kampanje na istu potrošili 10,8 miliona KM.
Najviše je potrošeno na bilborde i vanjsko oglašavanje (oko 6,2 miliona), na predizborne skupove (2,6 miliona), oglašavanje u najvećim medijima (oko 1,6 miliona KM) te online oglase preko Facebooka, Instagrama i Whatsapp-a (254.000 KM).
Foto: Tačno.net
Novinarka i urednica Kristina Ljevak-Bajramović za Tačno.net ističe da je poražavajuće to kontinuirano podcjenjivanje birača i izostanak svake potrebe da se osmisli nešto novo, pa makar bolje upakuju lažna obećanja.
„I ne govorim samo o sloganima, vizuelnim rješenjima i ostalim segmentima komunikacije, nego i o miješanju nadležnosti, pa nas oni, koji se trebaju baviti lokalnom infrastrukturom i dalje obećavaju odvesti u nacionalno (isključivo etničko) bolje sutra“, objašnjava ona.
Dodaje i to da je ovogodišnja predizborna kampanja donijela samo još više populističkog oblika djelovanja i više odsustva pristojnosti.
„Meni je pomalo i uvredljivo to stajanje po ulicama pojedinih političkih partija i taj igrokaz jednomjesečne integracije s narodom, dok ostali period, do narednih izbora, žive u svojim privilegijama, daleko od naroda, tj. svojih birača i biračica“, zaključuje.
Foto: Tačno.net
Parada najprizemnijeg primitivizma i kiča
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Tomislav Tadić, ističe da je ova predizborna kampanja neinspirativna, naporna i nešto najlošije što smo imali nakon rata.
„Vašarski karakter skupova, odsustvo osjećaja za realitet kandidiranih političara, miješanje nadležnosti, sve u svemu – parada najprizemnijeg primitivizma i kiča“, ističe.
Naglašava kako su pitanja koja su se delegirala u kampanji, u svojoj osnovi, bila artikulisana iz perspektive politike viših nivoa vlasti, što je svakako dobra propagandna strategija koja olakšava jednostavno manipuliranje širokim masama ljudi.
„U tom smislu, nismo vidjeli, sa vrlo malim brojem izuzetaka, konkretne prijedloge kako bi se život građana učinio kvalitetnijim na nivou lokalne zajednice. Ovakva hektična i rasijana situacija išla je u prilog ovoga puta svim političkim subjektima jer su i sami svjesni da ne mogu ili ne žele raditi na općem boljitku društvene zajednice“, smatra Tadić.
Foto: Tačno.net
Politički analitičar Denis Čarkadžić govoreći o ovogodišnjoj predizbornoj kampanji ističe kako su prijedlozi i ideje stranaka išle mimo lokalnog nivoa.
„Kada nemate nešto konkretno da ponudite na lokalnom nivou, tu gdje bi trebali, najlakše je pucati visoko, na visoku politiku. To je ono što je ustaljeno i pokazatelj je da jako malo ljudi koji su ovdje kandidati imaju neke konkretne ideje, a pogotovo razrađene programe za naredne četiri godine. Imate ljude koji se kandiduju za načelnike čiji program strane na jedan običan letak“, smatra Čarkadžić.
Foto: Tačno.net
Predizborna kampanja iza rešetaka: „Po zakonu“
Ove godine predizborna kampanja se vodila i iz pritvora. Tako je trenutni načelnik Općine Trnovo, Ibro Berilo, svoju kampanju vodio iza rešetaka dok se protiv njega sprovode istrage zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela “Udruživanje radi činjenja krivičnih djela”, “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja” i “Pranje novca” propisana Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.
Međutim, ovakvo nešto je prema Izbornom zakonu BiH dozvoljeno. Izborni zakon BiH jasno dozvoljava kandidaturu osumnjičenih i optuženih osoba, sve dok nisu pravosnažno osuđene za neko djelo. Zakon propisuje sankcije, kao što je smjena, samo kada osoba bude izabrana na neku dužnost, a nakon toga se izrekne pravosnažna presuda ili kazna zatvora.
Foto: Žurnal.info
Jedina iznimka u ovom sistemu odnosi se na ratne zločince koji su već pravosnažno osuđeni i koji, dok izdržavaju kaznu, nemaju pravo glasa.
Tako je i kandidat za načelnika Sokoca Strahinja Bašević (SNSD) pušten iz pritvora malo prije početka kampanja, a bio je u pritvoru jer je osumnjičen za zloupotrebu položaja kao direktor Šumskog gazdinstva “Romanija“ zajedno s bivšim vršiocem dužnosti direktora “Šuma Republike Srpske” Slaven Gojković i ŠG “Visočnik” Han Pijesak Јanko Golijanin. Bašević je također poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).
Kometarišući ovu situaciju politička analitičara Tanja Topić za Tačno.net pojašnjava da su ovakvi slučajevi ilustracija paradoksalnosti cjelokupnog bh. društva.
„Nažalost, vama je referenca i prednost ako ste neko ko krši zakon. Ako tražite prečicu. Vi ste uspješni po mjerilima i vrijednostima, kvazi vrijednostima, koje su utemeljile političke partije i strukture vlasti zadnje dvije decenije. Vrlo lako se može desiti da taj čovjek pobijedi, jer će većina građana vidjeti njega kao uspješnog čovjeka“, dodaje Topić.
Ona naglašava da vrlo često dobivamo poruke od političara koji su učestvovali u kreiranju i donošenju zakona da oni ne poštuju te zakone.
„Imamo vrlo često odnos prema odlukama Ustavnog suda BiH gdje vam političari kažu da neće sprovesti odluke Ustavnog suda BiH. Oni jasnu poruku šalju ovom društvu da zakoni vrijede u onoj mjeri u kojoj oni dopuštaju da zakoni vrijede“, smatra ona.
Topić ističe nedavni slučaj, koji je objavljen u medijima, gdje je mladić iz Oružanih snaga BiH učestvovao vrlo aktivno u kampanji.
„Sve je dokumentovano, pokazano na društvenim mrežama i naravno ti se slučajevi ispituju. Dok se ne desi da se snose pravne sankcije, i da ti ljudi budu kažnjeni zbog kršenja zakona, mislim da će se ovakvo političko ponašanje nastaviti u nedogled“, zaključuje Topić.
Ljevak-Bajramović za ove slučajeve smatra da je dosadašnje nesankcionisanje besprizornog i mafijaškog ponašanja političara dovelo do tog nivoa bahatosti da se predizborna kampanja može voditi i iz pritvora, da joj se može pristupiti bez minimum odgovornosti u svakom segmentu, jer je naše pamćenje krhko a principijelnost teško da postoji.
„Ako je potpuno legitimiran sistem kupovine glasova onda je svejedno odakle će ko da vodi kampanju. I kod nas dolazak na vlast, pa i lokalnu, nerijetko doživljava kao prilika da se legalizuje ono što je oteto“, dodaje ona.
Veličanje ratnih zločinaca i širenje govora mržnje: Najveća pojedinačna kazna
Centralna izborna komisija (CIK BiH) imala je puno ruke posla tokom predizborne kampanje. Proteklih sedmica kaznili su pojedine političke stranke ali i pojedince zbog kršenja pravila.
Posmatrači TI BIH zabilježili su u posljednja tri mjeseca preko 2.570 primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih resursa za izbornu kampanju ili se radi o direktnom kršenju izbornog zakonodavstva.
„Nadležnim institucijama podnesene su 123 prijave a Centralna izborna komisija je po prijavama TI BiH do sada izrekla 18 sankcija u ukupnom iznosu od 115.500 KM“, stoji na zvaničnoj stranici TI BIH.
CIK BIH kaznio je Vlada Sladoja, koji se kandidovao za načelnika Kalinovika, sa 20.000 KM zbog širenja govora mržnje i veličanja osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića tokom ove predizborne kampanje. Ovo je ujedno najveća pojedinačna kazna.
Foto: Facebook
On je na svom Facebook profilu objavio fotografiju u srpskoj vojnoj uniformi iz Drugog svjetskog rata, čime je najavio svoju kandidaturu, uz opis – “Za krst časni i slobodu ako je moguća”, a kako piše Detektor.ba, Sladoje sebe naziva “majorom Ravne Gore”, a Kalinovik “Mladićevo”, aludirajući na Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske osuđenog u Haagu na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina u BiH, a koji je rođen u tom mjestu. CIK BiH je kaznio i njegovu stranku, Partiju demokratskog progresa sa 3.000 maraka.
Lokalni izbori u BiH ove se godine provode na temelju tehničkih izmjena Izbornog zakona, što ih je u martu nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Izborna kampanja je striktno ograničena na period od 30 dana prije datuma održavanja izbora.
Foto: Tačno.net
