Pobjednik izbora Donald Tusk: Može li on ujediniti podijeljenu zemlju? Foto: DPA
Izborna pobjeda poljske opozicije donosi šansu za novi start u odnosima sa EU. Međutim, u samoj zemlji podjele ostaju duboke.
Piše: Max Brändle; Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Dobar je dan za demokratiju u Poljskoj, za šanse na novi početak u kriznim njemačko – poljskim odnosima i za Evropu sposobnu za reforme. Više nego se očekivalo na parlamentarnim izborima u Poljskoj, opozicione partije su ostvarile dobre rezultate. Do sada vladajuća partija „Pravo i pravda“ (PiS) ostaje najjača snaga međutim ne može organizovati većinu. Desničarsko-populistička Konfederacija ostala je daleko iza vrijednosti iz anketa. Prema preliminarnim rezultatima od izborne noći tri opozicione partije – sastavljene od Građanske koalicije Donalda Tuska, socijaldemokratske Ljevice i „Trećeg puta“ – imaju većinu od 248 od 460 mjesta u Sejmu. Ova prednost je prevelika da bi PiS mogla pregovaračkom vještinom ili prelaskom iz frakcija sastaviti vlastitu većinu ili manjinsku vladu. Poljska stoji pred promjenom vlade, Građanska koalicija Donalda Tuska vodiće novu vladu, a socijaldemokrati biće jedan od tri koaliciona partnera.
Nova vlada stoji pred velikim izazovima. Poljska je u sporu sa EU komisijom oko oslobađanja sredstava iz korona Recovery Fund, a za to se moraju postaviti temelji za ponovnu uspostavu vladavine zakona. Osim toga popravka pravnog sistema u Poljskoj predstavlja dug i težak zadatak. Odnosi sa zapadnim susjedom i poljskim najvećim trgovinskim partnerom Njemačkom, u vrijeme vlade PiS su jako trpjeli i nalaze se u dubokoj krizi. U oktobru 2022. postavljen je zahtjev za reparacije u visini od 1,3 biliona evra za ratne štete u Drugom svjetskom ratu. Sa novom vladajućom koalicijom nude se sada šanse za novi početak. Međutim, optužbe PiS-a da je Donald Tusk marioneta njemačkih interesa neće popustiti i time će ograničiti njegov manevarski prostor.
Međutim, i sa njemačke strane nudi se mogućnost da se priđe novoj poljskoj vladi sa više empatije i sa šansom na pozitivan odgovor. U posljednje vrijeme nastupile su napetosti između Poljske i Ukrajine iako Poljska podržava Ukrajinu kao pouzdan partner u neograničenoj solidarnosti. Međunarodno su riječi premijera Mateuša Moravieckog čak shvaćene kao zaustavljanje poljske isporuke oružja Ukrajini. Ovdje je svakako najlakše pokupiti krhotine nestalne i agresivne izborne kampanje PiS, jer odustajanje od solidarnosti sa Ukrajinom nije ni u kom slučaju u strategijskom interesu Poljske.
Za reformske sposobnosti Evrope može izborna pobjeda opozicije u Poljskoj biti pravi Game Changer
Za reformske sposobnosti Evrope može izborna pobjeda opozicije u Poljskoj biti pravi Game Changer. Sa Emmanuelom Macronom u Parizu, Olafom Scholzom u Berlinu i – ubuduće – Donaldom Tuskom u Varšavi postoji šansa na evropsku čelnu grupu koja može pogurati reforme u EU. Sa ove tri velike i mnogoljudne zemlje bile bi ujedinjene stare i nove, istočne i zapadne i osim toga tri najvažnije porodice partija liberala, konzervativaca i socijaldemokrata. Mađarska, kao najvažniji protuigrač bila bi u velikoj mjeri izolirana. Sigurno da se ne treba zanijeti ovakvim snovima o plavo zlatnoj Evropi ali šansa na kretanje u zablokiranim debatama je u svakom slučaju prisutna. Nasuprot tome još jedan mandat PiS bi imao za posljedicu blokiranje ovih planova. Još prije božićne pauze treba računati sa stvaranjem vladajuće koalicije pod vođstvom Građanske platforme zajedno sa Ljevicom i „Trećim putem“.
Međutim u sljedećim tjednima moglo bi biti još nekih signala smetnje na ovome putu. U roku od 30 dana mora se konstituisati novi parlament i izabrati predsjednik parlamenta. Iznenađujuće jasni većinski odnosi trebali bi spriječiti sve pokušaje PiS da kroz otezanje i pritiske poveća svoju frakcijsku zajednicu tako da će se na konstituisanju parlamenta prvi puta pokazati nova apsolutna većina koalicionih partnera. Potom je na predsjedniku Andrzeju Dudi da nominuje premijera koji nakon toga u roku od dva tjedna mora u parlamentu dobiti povjerenje za sebe i svoj kabinet. Veoma je moguće da predsjednik ovu nominaciju prvo da najvećoj frakciji, dakle PiS – najvjerovatnije dosadašnjem premijeru Mateušu Moravieckom. Tek nakon njegovog neuspjeha pravo predlaganja premijera je u parlamentu. Vrlo vjerovatno će tada dva tjedna kasnije na izboru stajati Donald Tusk sa svojim kabinetom i dobiće većinu vladajuće koalicije. Prema ovom scenariju moglo bi dakle doći do sredine decembra prije nego se nova većina u Poljskoj nađe u novoj vladi.
Rezultat izbora u Poljskoj jasno pokazuje kao je zemlja podijeljena
Rezultat izbora u Poljskoj jasno pokazuje kako je zemlja podijeljena: PiS dominira na istoku Poljske kao i na selu dak je na zapadu i u urbanim centrima opozicija bila jača. Spojiti suprotnosti i ujediniti Poljsku biće jedan od najvećih izazova sljedeće vlade. A uprkos uspjehu opozicije, PiS Jaroslava Kačinskog je nakon izbora 2015. i 2019. sa 36,6 posto glasova, po treći puta postala najjača snaga i dobiće sigurno 198 mjesta. Odlučujuće za njihov uspjeh do sada bilo je da su oni osim svojih stalnih glasača svojim obećanjima o socijalnim transferima (izbori 2015. godine) i njihovom uspješnom uvođenju (ponovni izbori 2019. godine) mogli privući široke slojeve birača. Visoka inflacija i smanjujući raspoloživi prihodi su uništili ove uspjehe za mnoge Poljake. Tako je PiS mogao osloviti svoje tvrde stalne birače sa nacionalističkim, antinjemačkim i čak i na Ukrajinu kritičkim porukama ali više od toga nisu se mogli čuti.
Stvarni pobjednik večeri je građanska platforma „Građanska koalicija“ Donalda Tuska
Stvarni pobjednik večeri je građanska platforma „Građanska koalicija“ Donalda Tuska. Ona je sa 31 procentom probila granicu od 30 posto, vjerovatno će osvojiti 161 mjesto i vodit će sljedeću vladajuću koaliciju. Sa socijalpolitičkim ponudama ona je mogla skriti svoj neoliberalni imidž i profilirala se kao vođa koalicije protiv PiS. Sa dvije velike demonstracije – 4. jula i 1. oktobra 2023. ona je uspjela izvesti na ulice stotine hiljada ljudi da bi demonstrirali za opoziv PiS. Njen uspjeh leži u mobilizaciji mnogih nebirača. Učešće na izborima bilo je sa 72,9 posto više nego na svim parlamentarnim i predsjedničkim izborima prije toga, čak na izborima 1989. godine ono je bilo kod samo 62,7 posto.
Vjerovatni koalicioni partneri građanske platforme ostvarili su različite rezultate. Iznenađujuće dobro prošao je „Treći put“ (Trzecia Droga, 3D), on je ostvario 13,5 posto (57 mjesta). Kao savezu partija iz pragmatično-konzervativne partije Polska 2050 nekadašnjeg kandidata za predsjednika Simona Holovnia i časne poljske seljačke partije PSL važio je za 3D povišeni izborni prag od osam posto koji su oni bez problema prekoračili. Neuspjeh bi šanse opozicionih partija najvjerovatnije uništio. Treba poći od toga da su mnogi birači zbog toga iz taktičkih razloga birali 3D. Osim toga seljačka partija ima pouzdanu stalnu biračku klijentelu na seoskim područjima. Nasuprot tome, rezultat socijaldemokratske partije Ljevica ispao je lošije nego očekivano i sa 8,6 posto glasova i 30 mjesta ostali su iza svoga rezultata iz 2019. godine. Ipak oni nakon 18 godina mogu postati dio vladajuće koalicije jer bez njihovog učešća nema koalicije protiv PiS. To prekriva slabe rezultate. Ljevica je bila uspješna prije svega kod mlađih birača i žena. Ona se u predizbornoj kampanji profilirala sa konkretnim političkim ponudama. Na kraju ona je očigledno bila žrtva taktičkih birača za 3D i u javnosti jačeg nosioca i vođu opozicije Građansku koaliciju.
Najveće razočarenje doživjeli su desničarski populisti „Konfederacije“
Najveće razočarenje doživjeli su desničarski populisti „Konfederacije“. Nakon uzleta u anketama od više od 15 posto u julu 2023. sada su tvrdo pali na samo 6,4 posto i 14 sjedišta. Time oni ne mogu preuzeti ulogu kojoj su se nadali da diktiraju PiS uslove za većinu u Sejmu ili i samo manjinsku vladu. Pored desničarsko radikalnog, nacionalističkog jezgra Konfederacija je bodovala prije svega sa neoliberalnim porukama, naprimjer o uvođenju Flat Tax. Partiju su birali uglavnom mladi ljudi. Pad Konfederacije na ovim izborima postavlja mnoga pitanja čak i izvan Poljske. Međutim, iz ovih poljskih parlamentarnih izbora možes se naučiti patentni recept kako se mogu pobijeđivati desničarski populisti u cijeloj Evropi.
Istovremeno sa izborima vlada PiS-a je organizovala referendum na kome su se mogla odgovoriti četiri tendenciozno formulisanja pitanja o: „Prodaji državne imovine“, o podizanju godina za odlaska u penziju, o izgradnji barijere na granici sa Bjelorusijom i o „Primanju hiljade ilegalnih imigranata“. Sugerirano četverostruko „Ne“ nije međutim privuklo sve glasače pa je učešće sa oko 40 posto bilo ispod kvoruma. Referendum dakle neće imati obavezujuće važenje. Rezultati za istovremeno održane izbore za drugi dom, za senat, još nisu poznati. Treba poći od toga da će se tamo već postojeća većina protiv PiS moći znatno povećati. Pred budućom vladom sada stoje veliki zadaci – ali i šansa da kroz cijelu Poljsku pošalju demokratski signal u EU.
