Od svih 300 000 vrsta biljaka na zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti sa nutricijskim vrijednostima kanabisova sjemena. To je jedina biljka na zemlji koja opskrbljuje kao izvor broj jedan. Osim toga, ima savršen balans esencijalnih aminokiselina i ulja sve u jednoj biljci i obliku koji je najjprirodniji za probavu. Konoplja (Canabis sativa) po nekima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čovjeku služila za SVE – kao hrana, lijek, miris, energent, gradivni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara.
Postoji i vjerovanje da je biljka vanzemaljskog porijekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva spola – kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka spol se mora otkriti analizom kromosoma.
Potiče, kažu, sa Kavkaza, baš odakle potiču i prvi ljudi – nefili tj. divovi plavih očiju koji su stigli možda i iz svemira. Spustili su se zatim u područje drevnog Sumera i tu su ih doživljavali kao Bogove koji su došli sa neba. Nazvani su anunaki (oni koji su sišli sa neba) i donijeli možda “čarobnu biljku” – za sve. Bilo kako bilo, u Sumeru je tada prije više od 8000 godina naprasno nikla civilizacija. “Bogovi” su stvarali djecu sa zemaljskim kćerima i dosta toga je zapisano i u Bibliji. ( i knjigama Z. Sitchina )
Konoplju su svakako uzgajali u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta – bila je konoplja.
Konoplja se izgleda spominje i u Bibliji: “Posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispošcenoj zemlji”. (Jezekija 34/29) .
I danas bi glad u svijetu bila potpuno iskorjenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno. Njeno sjeme sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja ima masnih kiselina koje potpuno čiste tijelo od kolesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigdje u prirodi. Jedite nekuhane sjemenke konoplje (ukoliko je nađete negdje).
Zovu je još bhang, gandža i hašiš. Rec kanvas je nizozemska riječ za konoplju.
Biljka za sve
Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana “usjev od milijardu dolara”. To je bilo vrijeme kada je prodaja konoplje od jedne žetve mogla zaraditi preko milijarda dolara i to često u kešu. Konoplja je sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentakiju, kada je proizvedeno 40 000 tona.
Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno. U Virdžiniji se za izbjegavanje plaćanja ovog poreza išlo i u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju država Virdžinija je davala posebne poticaje.
George Washington, Thomas Jefferson i mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Jefferson je prvi patentirao specijalno konstruiranu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što je to rucno rađeno močenjem.
Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.
Novinar i publicista, Dag Jurci, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je rat 1812. vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Prije svega, zbog potreba mornarice. 4000 godina, 90 % svih brodskih veziva i jedara napravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plijen.
Prva biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se štampala na papiru od konoplje. Zapravo sve školske knjige do 1880. bile su štampane na papiru od konoplje.
Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su napravljene najčešće na platnu od kanabisa.
Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih kemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konolje ne žuti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.
Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći raditi se od konoplje i da više neće biti potrebno sijeći drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. “Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu”, zapisano je u američkom biltenu br.404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.
Ako bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomoću cijeđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje. Današnja plastika od nafte zato teško zagađuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.
Kvalitene boje i lakovi napravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58 000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.
Lijekovi od konoplje su godinama bili podržavani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi, dok je većina natjerana da koristi razne druge kemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.
Tako je Herst tokom 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o opasnoj biljci – marihuani. Riječ “marijuana” uzeli su iz meksičkog slenga sa namjerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali da dovedu u vezu sa ovom biljkom, nikako se nebi moglo povezati sa konopljom u to vrijeme. Kao kada bi danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinogene droge.
Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, džez muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu – marihuanu. Posebno je na meti bio New Orleans, gde se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo medju crnačkim većinskim stanovništvom.
Čitaoci su zatim upoznavani sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je bila uzrok mnogih nerazjašnjenih saobraćajnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, i uzrok nemorala mnogih mladih žena.
U Septembru 1937. najkorisniji poznati usjev na svijetu postao je opasna opojna droga – marihuana.
Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.
Kada je Americko Ljekarsko Udruženje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lijek preko stotinu godina ( i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol ) bilo je previše kasno. Dr Džejms Vudvord, ljekar i advokat, izjavio je tek kasnije pred Kongresom ( kada je traženo da se zakon ukine ) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.
Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vrijeme, shvatilo je prevaru. Postojao je strah od marihuane koji su Herstovi mediji posijali.
Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje i oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tržištu.
Sva konoplja koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti.
Parlament odlučuje o potrebi korporativnog biznisa
Kada je uvoz 1942. zbog Drugog svjetskog rata potpuno stao, američka vlada je tražila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je žestoka kampanja ministarstva za poljoprivredu koje je tražilo od američkih farmera da što više siju konoplju. Tada je skovana parola: “Konoplja za pobjedu!” Ista vlada koja je prije samo pet godina oporezovala konoplju kao opasnu drogu, sada je pozivala farmere da posade 350 000 jutara sa konopljom. Izgrađena je i 71 farma za njenu obradu.
Čim je rat završen, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu, preko korumpiranih političara u “najdemokratskijoj državi na svijetu”, ponovo vraćena tamo gdje je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata izašla još bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana – demonsko sjeme i ponovo je tražen zakon o njenom oporezivanju.
Isti čovjek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet je pred Kongresom svjedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, međutim, rekao sve suprtotno od ranije tvrdnje: tih godina u vrijeme makartizma, kada se SAD spremala na krstaški rat u Koreji i kasnije u Vijetnamu ( koji je rimokatolički klan iz Pentagona vodio protiv budističke jeresi i ruskog razmještanja nuklernog oružja ) marihuana je, po njegovom svjedočenju, bila vrlo opasna jer je “mogla toliko umrtviti vojnike da izgube svaku volju za borbom”.
Već 2. novembra 1951. kroz Kongres je prošao takozvani Bogsov zakon koji je povećao kazne za sva kršenja zakona u ograničenju uzgajanja konoplje. Zatvori su počeli puniti se prekršiocima, posebno su hapšeni mladi koji su pušili konoplju.
Propaganda je nastavila raditi svoj posao pa je pušenje konoplje i njena štetnost morala biti što više urezana u svijet mladih. Kao podloga idealan je bio rock and roll, pa su i neke velike zvijezde rok scene od droge morale umrijeti. (Ali, ovo je posebna tema).
Proizvodnja konoplje opala je za 80 % i čitava planeta od tada mora “gutati” ogromne količine petrokemijskih otpadnih toksina koje ne može nikako “svariti”.
Pored ogromne količine plastičnog smeća i toksičnih plinova, Zemlji se onemogućava i disati, jer se ogromna šumska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir. Pri ovoj obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline ( što sa konopljom nije slučaj ).
A sve se može lako nadoknaditi ukoliko bi se slobodno koristila konoplja.
Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom ( koja izgleda i nije organskog porijekla ).
(Ako ste se možda sad zapitali – zašto onda “majčica Rusija”, toliko forsira svoje naftovode i plinovode, a ne pređe lijepo na konoplju koju mogu slobodno gajiti i prerađivati ( i uništiti Zapadne tajkune, a ruske seljake konačno obogatiti ) razlog je jednostavan: zato što globalna naftna oligarhija savršeno dobro drži u svojim rukama i Zapad i Istok i Sjever i Jug. Dakle, oni su GLOBALNA oligarhija. Politička podjela svijeta kakvu mi smrtnici ( i robovi ) učimo u školama ( i kako je uči naša pseudopolitička “elita” na raznim fakultetima političkih nauka ), predstavlja samo šarenu laž kako bi ova pseudoelita obavljala funkciju korisnih idiota. Svijet nikada nije bio podjeljen na Istok i na Zapad, na države i državice, narode i nacije, na ljevičare i desničare, liberale, komuniste, socijaliste, anarhiste, radikale, laburiste, stare i nove konzervativce, već na interesne zone korporativnog biznisa koji globalna oligarhija tisućama godina savršeno kontrolira preko svojih masonskih loža ( ranije vjerskih zajednica ), a one preko svojih članova koje ubacuju kao političke marionete u razne države svijeta. Pravu političku podjelu znaju samo oni sa vrha Piramide. Zato se i zovu Iluminati – prosvjetljeni.
Svi međudržavni i unutarnji politički sukobi među građanima samo su vješto orkestrirana pomicanja kada pojedini globalni moćnici premještaju svoje interesne zone. Dakle ONI će preći i na konoplju kada budu za to spremni, a ja vjerujem da se oni na to polako spremaju. Konoplja bi drastično oborila cijene plina i nafte, pa bi lako pukla i “majčica Rusija” ( da nije njihova ).
zivkovic.net
Još činjenica i zanimljivosti o ovoj “opakoj drogi” koja bi uništila svijet da je legalizirana
Kora konoplje ima najduža i njajčvršća vlakna od svih biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevni materijali, uključujui lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, brtvila, oplatu, boje, ivericu, žbuku, šperploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvršči od čelika.
Ekološki održiva konoplja NE ZAHTJEVA NIKAKVE HERBICIDE I PESTICIDE KOD UZGOJA. Stvara humus, čisti tlo od teških minerala, i upija enormne količine ugljika iz atmosfere. Konoplja može dati 250 više vlakana od pamuka, i uz manju potrošnju vode, te 600 posto više vlakana od lana, na istoj površini.
Anatomija stabiljke konoplje presudna je za njenu kvalitetu. Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i korištenje drveta za papir i građevni materijal, kako bi se spasio planet, i uništio efekt staklenika, i zaustavila deforestacija, postojao bi samo jedan godišnje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje ukupne većine svjetskog papira i tekstitila uz istovremenu smanjenje zagađenja, obnovu tla i čiščenje atmosfere.
Ako sve praktične primjene nisu dovoljne da nas uvjere u korist konoplje, onda bi nas prehrambena vrijednost konopljinih sjemenaka trebala uvjeriti. Nutricionistička istraživanja konopljinih sjemenki dala su neka od najizvanrednijih otkrića. Konopljine sjemenke nemaju premca u hranjivosti. One sadrže, antioksidanse, bjelančevine, karotene, fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, uključujući kalcij, magnezij, sumpor i željezo, cink i fosfor!
Izvor su potpinih bjelančevina i sadrže svih 20 poznatih aminokiselina, uključujući devet esencijalnih aminokiselina. Sadrže vitamine A / beta-karoten, B1,B2,B3,B6,C,D,E ( prirodni antioksidant! ), svi u lako probavljivom obliku. ( No ta vam biljka nije dozvoljena… hm, baš začuđujuće! Glavno da su tu fluor, aspartam, itd…, no krenimo dalje )
Ulje konopljinog sjemena izuzetno je bogato esencijalnim masnim kiselinama (EMK). Ono je najuravnoteženije prirodno ulje za ljudsku prehranu. To ulje može pokriti sve naše potrebe, za esencijalnim masnim kiselinama, kroz čitav život, zahvaljujući svom uravnoteženom sadržaju od 80 posto EMK. Njegovih 10 posto zasićenih masnih kiselina pruža energiju, dok 80 posto EMK, prvenstveno služe kao građevni blokovi stanica, te za proizvodnju hormona.
Korištenje i čuvanje
Visoko nezasićena ulja, posebna ulja loše kvalitete, mogu spontano oksidirati i postati užegla za kratko vrijeme, ako se ne čuvaju na pravi način. Ulja treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu, najbolje u tamnoj staklenoj, ili još bolje metalnoj boci! Konopljino ulje može se čuvati zamrznuto dulje od drugih ulja bez opasnosti od pucanja boce: zbog njegovih lanaca visoko nezasićenih masti ne skrutnjuje se. Osim toga ULJA VISOKE KVALITETE KOJA SE PRAVILNO ČUVAJU NE TREBAJU NIKAKVE DODATNE KONZERVANSE!
Visoko nezasićena ulja, nisu pogodna za bilo koju vrstu kuhanja. Ipak jedno od tih ulja, repičino ulje, uobičajeno se koristi u komercijalnim proizvodima, i za duboko prženje. Osim toga, većina ulja za kuhanje koja se koriste u pripremi brze hrane, i prodaju u supermarketima, obrađivana su na visokim temperaturama; taj proces denaturira esencijalne masne kiseline, do te mjere da one postaju trans-masti – praktično toksini s kojima tijelo teško izlazi na kraj. Gubi se terapijska vrijednost EMK.
Prema svjetskom poznatom istraživaču dr. Udu Erasmusu u njegovoj knjzi, Fats that Heal, Fats that Kill, svjetlost je 1000 puta razornija za lance EMK, od kisika. Zato bi bilo mudro dvaput razmisliti, prije nego što kupite ulje za prehranu i kuhanje koje je pakirano u prozirnu plastičnu ili staklenu bocu, i koje je bilo rafinirano, izbljeljeno i deodorirano. U analizi iz knjige, dr. Erasmusa konopljino ulje je na vrhu popisa kao najkorisnije ulje.
http://vutra.org/medicina.php
Postupak – primjer
Početni materijal:
Obično radim sa oko 500g kvalitetnih vrhova konoplje. Vi možete koristiti i samo oko 30g. 30g će proizvesti oko 3 – 4 grama ulja. Količina proizvedenog ulja varirat će od vrste do vrste, ali sve imaju nevjerojatan efekt u liječenju.
1. Stavite potpuno osušeni biljni materijal u plastičnu posudu.
2. Natopite materijal sa otapalom kojeg koristite. Mogu se koristiti razna otapala. Osobno koristim čistu naphtha ali kanta od 170l košta oko 360€. Možete koristiti 99% izopropilni alkohol koji možete naći u lokalnim ljekarnama. Alkohol apsorbira više klorofila iz biljnog materijala nego naphtha. To prouzrokuje da ulje napravljeno uz pomoć alkohola ima tamniju boju, ali ne smanjuje potenciju ulja za neki značajniji postotak. Eter, naphtha, butan i mnoga druga otapala mogu proizvesti ulje koje je žuto ili prozirno. To čini da ulje izgleda bolje ali tamno ulje može biti jednako potentno. Ako je postupak izveden pravilno, u ulju neće biti ostatka otapala ili će ga biti vrlo malo. Konzumirao sam ulja proizvedena korištenjem raznih otapala tokom 8 godina bez štetnih posljedica. Trebat ćete oko 8 litara otapala da bi odvojili THC od pola kilograma biljnog materijala. 500ml otapala bi trebalo biti više nego dovoljno za odvajanje THC-a od 30g biljnog materijala.
3. Izgnječite biljni materijal koristeći čisti (bez kemikalija) drveni štap ili neki slični alat.
4. Dodavajte otapalo tako dugo dok biljni materijal neće biti potpuno potopljen. Biljni materijal gnječite štapom. Dok to radite THC se odvaja od biljnog materijala u otapalo.
5. Radite taj proces oko 3 minute.
6. Prelijte mješavinu ulja/otapala bez biljnog materijala u drugu posudu. Upravo ste izvukli oko 80% THC-a iz biljnog materijala.
7. Drugo ispiranje – Ponovo dodajte otapalo u biljni materijal i gnječite još 3 minute da izvadite preostalih 20% THC-a.
8. Prelijte mješavinu ulja/otapala u posudu koja već sadrži prvu mješavinu koju ste predhodno napravili.
9. Bacite biljni materijal iz kojeg ste upravo izdvojili THC.
10. Prelijte mješavinu ulja/otapala kroz filter za kavu u čistu posudu.
11. Isparite otapalo. Primjetio sam da kuhalo za rižu vrlo dobro isparava otapalo. Ja imam kuhalo koje se može podesiti na dvije razine – jako i slabo – i može primiti preko 2 l mješavine ulja/otapala.
12. Dodajte mješavinu u kuhalo do 3/4 zapremine. Budite sigurni da se nalazite u dobro ventiliranoj prostoriji i uključite ventilator da otpuhuje pare otapala. Pare su vrlo zapaljive. Budite sigurni da se nalazite podalje od žarećih elementa, iskra, cigareta, itd. To može prouzročiti požar.
13. UKljučite kuhalo i namjestite ga da jako grije.
14. Dodavajte mješavinu u kuhalo kako se razina spušta sve dok sva mješavina ne završi u kuhalu.
15. Kada je svo otapalo gotovo isparilo dodajte par kapi vode u mješavinu. Količina vode koju ćete dodati ovisi koliko ste imali biljnog materijala na početku. Ako proizvodim ulje od pola kiligrama dobrog biljnog materijala, obično dodam oko 10 kapi vode.
16. Kada je u kuhalu ostalo oko 25mm mješavine ulja/otapala, stavite rukavice i lagano vrtite kuhalo.
17. Vrtite kuhalo dok otapalo ne ispari. Par kapi vode pomaže kod isparivanja ostatka otapala i donekle čuva ulje od prejakog zagrijavanja. Kada se otapalo ispari moje kuhalo automatski se prebacuje na niže zagrijavanje. To sprečava opasnost od prevelikog zagrijavanja ulja. Temperatura ulja nikada nebi smjela prijeći 140 C.
18. Stavite rukavice i uklonite ulje iz kuhala.
19. Oprezno prelijte ulje u manju čistu metalnu posudu.
20. Stavite tu posudu na dehidrator ili na neki uređaj koji lagano grije kao grijač za kavu. Može potrajati nekoliko sati ali će voda i otapalo ispariti iz ulja. Kada više nama nikakve aktivnosti na površini ulja, lijek je spreman za upotrebu.
21. Prelijte vruće ulje u bocu; ili kako prikazuje video – u plastičnu špricu. Spremanje ulja u špricu čini ga lakim za rukovanje.
Zdravstvena industrija nije motivirana da izliječi bolesti. Kad bi zdravstvena industrija liječila bolesti, uskoro bi ostala bez posla. Koliko god to nevjerojatno zvučalo, njihov je cilj da se razboli što više ljudi i da što većem broju ljudi treba medicinsko liječenje. Da bi osigurali vlastitu dobit. Uvijek je riječ o novcu! Bolnice, farmaceutske tvrtke i čitavu zdravstvenu industriju zapravo bismo trebali nazvati industrijom bolesti. Taj aparat za ostvarivanje dobiti ne zarađuje ozdravljivanjem ljudi, nego prodajom svojih bezobrazno skupih ljekova, kirurških zahvata i drugih medicinskih tretmana čovjeku. Godišnje se na tome zaradi više od 1,3 trilijuna dolara. Ljudi, sjedio sam u njihovim dvoranama za sastanke. Slušao sam što govore. Slušao sam izvršne direktore velikih farmaceutskih tvrtki kako govore: »Baš me briga kakvo oštećenje jetre ovaj lijek može izazvati, samo neka ga FDA odobri. Plati koliko treba, pronadi lobiste koji su ti potrebni, samo da dobijemo odobrenje za ovaj lijek. Ako u tome uspiješ, cijena naših dionica će se utrostručiti. Prodat ćemo ih i idemo dalje. Za pet godina, kad otkriju da lijek oštećuje jetru, povući će ga s tržišta. Koga briga za to, mi ćemo imati svoj novac. Samo to napravi«. Zbog takvih sam stvari bijesan k’o sam vrag i ne namjeravam to više podnositi.
Je li uvijek riječ o novcu? Skrivaju li od nas prirodne pripravke i lijekove samo zbog toga što pohlepni ljudi i korporacije žele ostvariti još veću dobit? Je li točno da novac pokreće svijet? Točno je. Morate shvatiti da je novac najvažnija pokretačka sila u svijetu. O tome čitamo svakoga dana. ( Jack987: Kasiopejci su spomenuli da je novac glavna energija u ovom našem 3. denzitetu ).
Doslovce svaka farmaceutska tvrtka je dioničarsko društvo, što znači da su njezini menadžeri i direktori obavezni povećati vrijednost njezinih dionica. To znači da su menadžeri i direktori doslovce svake farmaceutske tvrtke zakonski dužni povećati dobit. Dobit mogu povećati samo ako prodaju veće količine svojih proizvoda i ako ih proizvode sa smanjenim troškovima proizvodnje. Stoga farmaceutske tvrtke imaju samo jedan cilj, a to je prodaja što veće količine lijekova i proizvodnju tih lijekova sa što manje troškova. Razmislite o tome. Cilj takve tvrtke nije liječenje bolesti. Njezin je cilj prodaja što veće količine lijekova. Vi ste njihova mušterija. Žele da svake godine koristite što više lijekova.
Kad FDA odobri lijek i kad farmaceutska tvrtka dobije patent, ona postaje jedina tvrtka koja može prodavati taj lijek. Dobivanje patenta za lijek automatski joj donosi milijarde dolara! Zbog toga nikada nećete vidjeti farmaceutsku tvrtku da reklamira prirodni lijek. Prirodne lijekove ne može se patentirati, a zaraditi možete samo s patentiranim lijekom. Prodaja prirodnog lijeka koji se ne može patentirati ne donosi veliku dobit, no kad dobijete patentirani proizvod, vi ste jedina tvrtka koja ga može prodavati. Nemate konkurenciju. Možete ga prodavati po bezobrazno visokoj cjeni, a dobit vam je zajamčena. Ako prodajete nepatentirani prirodni proizvod, stotine drugih tvrtki također ga mogu prodavati. Tada nemate monopol. Cijene se spuštaju i dobit se uvelike smanjuje. Zbog toga farmaceutska industrija reklamira samo patentirane lijekove, jer joj oni donose novac. ( Jack987: heh, pa ljudi su si sami krivi i odgovorni su što i kupuju takve glupe lijekove – radi NEZNANJA. Umjesto da se orijentiraju na “prirodne” lijekove. )
FDA je donijela “zakon” da ne postoji i nikad neće postojati prirodni lijek koji meže izliječiti, spriječiti ili liječiti bolest. Jer, kad bi prirodni lijek to mogao postići, morao bi biti klasificiran kao “lijek”, a kad bi bio klasificiran kao lijek morao bi proći kroz ispitivanje vrijedno 800 milijuna dolara koje FDA zahtijeva da bi mogla dati odobrenje za svaki novi lijek. To se ne može učiniti. Zbog čega? Zato što se prirodni pripravak ne može patentirati, a uz to i zato što ne postoji tvrtka koja može potrošiti 800 milijuna dolara da bi dobila odobrenje za prirodni pripravak kao novi lijek, jer nakon toga neće moći dobiti patent za taj “novi lijek”, a zbog toga ne može vratiti uloženi novac i k tome zaraditi još deset puta više. Prirodne pripravke ne može se patentirati. Stoga oni ne mogu proći kroz ispitivanje koje zahtijeva FDA. Takav sustav ne dopušta da se prirodne lijekove reklamira kao lijek ili sredstvo za sprečavanje bolesti, iako mnogi takvi lijekovi u tome uistinu uspijevaju.
Razmilite o tome. FDA tvrdi da samo sintetički lijek može izliječiti ili spriječiti bolest i apsolutno ništa drugo. Zar to nije nerazumno?
Izvor iz knjige: Kevin Trudeau – Prirodni lijekovi za koje “oni” ne žele da vi znate
Mislim da nije potreban ikakav daljnji komentar, jer sve je kristalno jasno. Imamo biljku koja se koristi, za sve, ima najbolje nutricionističke vrijednosti, te je najbolja za ljudsku probavu. Također je najbolja za izradu papira, goriva, najizdržljivija, ima mogućnost recikliranja veću od ikoje biljke.
Najednom zamislite, ta biljka postaje toliko opasna, zbog “lošeg psihoaktivnog” sastojka. Ljudi koji nam podvaljuju sve samo ne zdravlje, od aditiva, sublimalnih poruka preko televzije danas… a i prije im ništa drugo nije bila namjera, koji dozvoljavaju otrovni štakorski fluor u zubnim pastama samo da bi mi imali čiste zube, zamislite, toliko su zabrinuti da bi se netko mogao napušiti, i po tadašnjim reklamama postati bludnica, i razbojnik – zamislite ( danas vam je to smješno zar ne? ), te se ukida ta svemoćna biljka… za “dobrobit” čovječanstva.
Da baš. Ili za hajmo reći “lošebit” čovječanstva, i zaradu većih korporacija, i farmaceutskih tvrtki.
Osobno da vidim Anslingera, čestitala bi mu, jer imati taku moć uvjeriti ljude, da biljka za koju su svi znali da je najkvalitetnija, najednom postaje demonski usjev… to pokazuje koliko su ljudi nažalost bili ovčjeg mentaliteta. Pustite ovcama da budu ovce. Vi ste ljudi.
preuzeto sa portala 4 dportal.com
