Upad u Liban za unutrašnje potrebe

Netanjahuovi koalicioni partneri sa krajnje desnice, uključujući Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotriča, pokušali su da iskoriste porast tenzija na severu. Oni zahtevaju da se raseljenim Izraelcima omogući povratak. To uznemirava severne zajednice koje ne žele da ih zadesi ista sudbina kao žrtve Hamasa 7. oktobra prošle godine.

Kopnena operacija u južnom Libanu kojom Izrael odavno preti zasad je daleko manjeg obima i ima skromnije ciljeve nego što se očekivalo. U njenoj prvoj fazi učestvuju delovi jedne divizije, dejstva su ograničena i uglavnom se izbegava direktan okršaj sa snagama Hezbolaha. Izrael tvrdi da je glavni cilj napada sprečavanje upada Hezbolaha na sever Izraela na način izveden 7. oktobra prošle godine – što je bio jedan od glavnih razloga povlačenja Izraelaca iz severnih zajednica u ranim fazama rata u Gazi.

Nejasno je da li su Hezbolahove snage za specijalne operacije Radvan ozbiljno planirale masovni napad na Izrael, kao što su to tvrdili izraelski zvaničnici pre kopnenog upada na libansku teritoriju. „Hezbolah je planirao invaziju na Izrael, napad na izraelske zajednice i masakr nedužnih muškaraca, žena i dece“, rekao je portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Danijel Hagari. „Oni su ovaj plan nazvali Osvajanje Galileje. Ako Liban i svet ne mogu da potisnu Hezbolah sa naše granice, nemamo drugog izbora nego da to uradimo sami.“

Hagarijeva izjava ne objašnjava zašto se Hezbolah do sada ograničavao na raketiranje Izraela u skladu sa pravilima angažovanja koja održavaju sukob ispod praga eskalacije. Upad Hezbolaha na severne teritorije imao bi više smisla dok je pažnja izraelske vojske bila usmerena na borbe u Gazi. Komentare portparola IDF-a vredi razmotriti u kontekstu šire izraelske propagandne kampanje u vezi sa kopnenom operacijom u Libanu. Izjave zvaničnika ponekad protivreče jedne drugima, jer su namenjene različitoj publici. Raseljavanje desetina hiljada Izraelaca sa severa zemlje postaje sve toksičnije za premijera Benjamina Netanjahua i dodatni je izvor nestabilnosti u zemlji.

Netanjahuovi koalicioni partneri sa krajnje desnice, uključujući Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotriča, pokušali su da iskoriste porast tenzija na severu. Oni zahtevaju da se raseljenim Izraelcima omogući povratak. To uznemirava severne zajednice koje ne žele da ih zadesi ista sudbina kao žrtve Hamasa 7. oktobra prošle godine.

Nema sumnje da postoji značajna infrastruktura Hezbolaha na granici, ali neki njeni delovi su instalirani pre više decenija. „Koliko ja razumem, cilja se na infrastrukturu Hezbolaha i na neka postrojenja o kojima još ne znamo dovoljno“, rekao je Izrael Ziv, bivši direktor Operativnog direktorata vojske, nekoliko sati posle početka napada. Ziv tvrdi da bi neki delovi naoružanja na granici omogućili Hezbolahu potencijalni upad na izraelsku teritoriju. „Potez Izraela nije kopneni manevar velikih razmera, već uklanjanje pretnje zajednicama na granici. To je odbrambena operacija. Pogrešno je shvatiti je kao kopneni manevar širokih razmera ili operaciju osvajanja i formiranja bezbednosne zone.“

Izrael je tokom godina bezuspešno pokušavao da vojnom akcijom i diplomatijom ostvari širu tampon zonu duž severne granice, ali za sada je opseg kopnene operacije ograničen na libanska pogranična sela za koja se tvrdi da ih je Hezbolah pretvorio u položaje za napad na Izrael. Ziv i mnogi drugi smatraju da obim tekuće operacije ne znači nužno kraj napetosti na granici. „Posle ove ograničene vojne akcije rat iscrpljivanja bi se mogao nastaviti, uz raketnu i minobacačku vatru i slično, što bi onemogućilo miran život ljudi u severnim zajednicama. Zato bi bilo dobro postići diplomatsko rešenje i sprečiti eskalaciju sukoba“, kaže Ziv.

U tekstu za Haaretz, dugogodišnji vojni komentator Amos Harel aludira na političke imperative ove vojne kampanje, sugerišući da je ona „osmišljena da smiri evakuisane stanovnike sa severa Izraela, koji će oklevati da se vrate svojim kućama čak i posle bombardovanja Bejruta i Beke. Oni smatraju da je prava pretnja odmah iza granice.“

Takođe se čini da Izrael želi da smiri i Bajdenovu administraciju porukom da će ovo biti upad ograničenog dometa i trajanja. Kao i obično, kako kaže stari kliše, „neprijatelj će odlučiti“ kako će se operacija dalje odvijati. Da li će kretanja trupa ostati u okviru nekoliko kilometara od granice ili će obe strane biti uvučene u sukob koji nisu planirale – delimično zavisi od odgovora Hezbolaha na napad Izraela.

Peter Beaumont, The GuardianPeščanik.net

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Peter Beaumont

Peter Beaumont

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Samo što većina Izraelaca još nije pojmila dimenzije poraza u Gazi. Oni nisu stigli ni do očiglednog zaključka da bi bilo bolje da Izrael nije...
Mnogi u Izraelu strahuju da bi do kraja jula – posle posete premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu – moglo doći do rata. Visoki izraelski generali saopštili...