foto: Index.hr
Javni nastup uz fašistička obilježja u Evropi u današnje vrijeme, osim u Ukraini, u kojoj je u toku oružani sukob u kojemu se na ukrajinskoj strani bore jedinice i pojedinci sa eksplicitno nacističkim obilježjima, pojavnost je još samo u Hrvatskoj, u svojoj ustaškoj inačici.
S time, da je to u Hrvatskoj kontinuirana praksa već dvadeset i osam godina nakon završetka građanskog rata, a trideset i tri godine nakon kontrarevolucije i secesije, u čemu su te snage odigrale radikalan posao.
Usporedbe radi, nezamislivo je, da bi se dvadeset i osam godina nakon završetka II sv. rata, u Njemačkoj ili Italiji u javnosti pojavila nacistička i fašistička obilježja, ili manifestacije. U Hrvatskoj je to sastavni dio svakodnevnice u svim segmentima društva.
Buru u javnosti ovih dana izazvala je ilustracija plakata za obilježavanje ovogodišnjeg Dana sjećanja u Vukovaru, kojeg je predstavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Na plakatu je jasno istaknuto karakteristično slovu „U“.
Na kritike je Penava odgovorio, neka one koje to smeta ne dolaze u Vukovar, iz doga jasno derivira tko su oni koji bi trebali doći. Dodatno je tenzije na razinu sukoba digla samovoljna, nelegalna i nasilnička namjera pripadnika Domovinskog pokreta i HOS-ovaca, da spriječe polaganje vijenca u Dunav za sve stradale od strane SDSS-a, zbog čega su oni od toga odustali.
Nije to prvi put, da ulica diktira obilježavanje u Vukovaru. Neslaganja je bilo i do sada, a najbizarniji primjer je onaj iz 2013. godine kada je ulica, do tada nezabilježenom intrigom, ponizila i uvrijedila kompletno državno vodstvo, na čelu sa predsjednikom države, premjerom i kompletnim državnim protokolom prepriječivši im put ka mjestu komemoracije, primoravši ih da čekaju na začelju.
Politika građanskih partija, nije u trideset i tri godine riješila problem, već ga alimentira jer od tih mračnih snaga zavisi. Stoga će on bit prisutan sve do pojave novih radikalnih promjena na klasnoj osnovi.
Vladimir Kapuralin
