Photo: Dejan Rakita/PIXSELL
Prioritet vlasti Republike Srpske, nakon što je prošle sedmice usvojila izmjene Krivičnog zakonika, je donijeti zakon o nevladnim organizacijama kao stranim agentima, kao i zakon o neprijateljima Republike Srpske.
Drugim riječima, vlast RS bi ovim zakonom pravila pokriće za pravljene spiskova domaćih izdajnika i stranih plaćenika.
Zakoni i zaključci koji su doneseni u prethodnom periodu u Narodnoj skupštini Republike Srpske ostaju na snazi, a biće, bar po najavama predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, pojačani još jednim novim zakonom – o proglašenju neprijatelja Republike Srpske.
“Da budu zapisani u istoriji kao neprijatelji srpskog naroda i Republike Srpske i Ustava BiH. Sve su strane sudije bile protiv Ustava. Neću dopustiti narušavanje prava Srpske. Moja odgovornost je da štitim budućnost Republike”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik RS (SNSD).
Ko će i kako doći na spisak neprijatelja, uz već najavljene sudije Ustavnog suda i Kristijana Šmita, još je nepoznanica. Opozicionari vjeruju da će se tu naći i njihova imena.
“Koji će oni u izvršnom komitetu SNSD-a pisati. Zna se ko je tu, da smo mi tu najglasniji opozicionari i drugi koji se barem ponekad kritički osvrću na rad ove vlasti”, smatra Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP u NSRS.
Iako samo najavljen kroz jednu izjavu, zakon već izaziva mnoge kontroverze i otvara pitanje praktične primjene.
“Da li to znači da bi neko ko je označen kao neprijatelj bio uhapšen, procesuiran, bio proglašen personom non grata, što bi bilo sumanuto kako ćete nekome ko živi na teritoriji FBiH onemogućiti da dođe u RS”, kaže novinar Goran Dakić.
“Mnogo je tu otvorenih pitanja i mi u ovom trenutku ne znam koja je ideja šta je cilj sa donošenjem takvog zakona. Da li je cilj obračun sa opozicijom, sa novinarima, nevladinim orgainzacijama koje se nekritički ponašaju prema vlastima”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.
I pravni eksperti očekuju da vide prijedlog zakona, da bi mogli detaljnije da komentarišu. Napominju, određene stavke o neprijateljskim djelovanjima, već egzistiraju kroz postojeće zakonodavstvo.
“Mislim da mi imamo dosta zakonskih odredbi kojima je to pokriveno. Ako ja radim nesto protiv države to je pokriveno kroz određene oblasti krivičnih djela,. Mislim, ali nisam pogledao taj materijal”, kaže akademik Vitomir Popović, bivši sudija Ustavnog suda BiH.
Dodaje Popović, da potencijalno gledano, svako od nas može da bude neprijatelj države. Da li će do ovog zakona doći, pitanje je političke volje i aktuelne situacije. Nakon izmjena Krivičnog zakonika, očekuje se i zakon koji će pojedine nevladine organizacije označiti agentima stranog uticaja.
