Vodopad Skakavac; Foto: Fokus.ba
Nadomak Sarajeva, samo 12 kilometara udaljen od centra grada, iznad naselja Nahorevo, nalazi se biser prirode. Vodopad Skakavac. Jedan od najviših na Balkanu. Posjetioce oduševljava svojom visinom od 98 metara, a iako nema veliki protok vode, stvara prekrasan prizor ljeti, ali i zimi kada je zaleđen. Područje Skakavca pogodno je za brojne aktivnosti na otvorenom. Uz to, obiluje životinjskim svijetom, od velikih mesoždera do male divljači, te endemičnim biljkama.
Predsjednik Planinarskog društva “Skakavac“ Amir Bašić kaže da ovo područje raspolaže sa više od stotinu kilometara markiranih i digitalno mapiranih staza za trčanje, 40 kilometara biciklističkih i 60 kilometara staza za hiking. U zaštićenoj zoni vidljivi su spomenici kulturno-historijskog naslijeđa, što upućuje na to da su ovdje i u davnim vremenima živjeli ljudi.
U izgradnji druga Via Ferata
“Imamo više nekropola stećaka, među kojima su najpoznatije Babin potok i Donji Močioci odakle se pruža predivan pogled na grad. Zatim, tu su atraktivne stijene za penjanje, jedna Via Ferata, a u fazi smo izgradnje i druge. Specifičnost i najveća prednost ovog spomenika prirode je blizina grada Sarajeva i dobar prilazni asfaltni put, a nedostatak je manjak smještajnih kapaciteta. Uprkos ogromnom interesu posjetilaca, kojih godišnje bude oko sto hiljada, još uvijek ima građana Sarajeva koji nikada nisu došli i vidjeli vodopad. Zato činimo sve što je u našoj moći da na najbolji način promoviramo Skakavac, a to činimo organizacijom raznih sportskih i kulturnih događaja” kaže Bašić.
Evropska unija prepoznala je potencijal ove manje istražene turističke destinacije, te je, zajedno sa njemačkom vladom i drugim partnerima pružila podršku njenom daljem razvoju. Jednim od projekata omogućeno je uređenje Via Ferrate, atraktivne penjališne staze sa 17 smjerova za ljubitelje adrenalina. Osim toga, kao što smo već naveli, posjetiocima su sada na raspolaganju digitalno mapirane staze za biciklizam i hiking, te planinarska signalizacija.
Direktor Javne ustanove za zaštićena područja KS Asad Jelešković u razgovoru za Fokus pojašnjava da certifikat zelene destinacije podrazumijeva instrument kojim se mjeri održivo upravljanje destinacijom.
Milion eura za razvoj turizma
“Projekat zelene destinacije je nastavak projekta “Nature for Recovery“ koji smo implementirali s Općinom Centar i Sarajevskom razvojnom agencijom SERDA na širem području Skakavca. Glavni cilj je bio da se turizam u BiH, a također i u Sarajevu, oporavi od negativnog ekonomskog uticaja pandemije Covid 19. Sada smo već u drugoj godini ispunjavanja kriterija za zelenu destinaciju po kriterijima Green Destinations. Uspjeli smo zadovoljiti više od 60 posto zahtjeva što nam je omogućilo da i ove godine predamo priču o dobroj praksi”, kaže Jelešković.
Zelena certifikacija, odnosno proces certifikacije prema Green Destinations standardu, izuzetno je važan korak u razvoju turizma u BiH. Green Destinations je međunarodna organizacija koja destinacijama i biznisima nudi da svoj razvoj i upravljanje resursima u turizmu vode na održiv način, odnosno način koji donosi dobrobit ljudima, prirodi i klimi.
“U interesu nam je da sačuvamo Skakavac u ovom obliku, da ne narušimo prirodu, da razvijamo zeleni turizam, te ponudimo autohtone proizvode koji su svojstveni za ovo područje. Ranije je bilo problema zbog odlaganja smeća i paljenja roštilja, ali posljednjih godina toga je sve manje”, navodi Bašić, te naglašava da je Skakavac divan i tokom zime kada se može organizirati turno skijanje te penjanje na zaleđenom vodopadu.
Sve ovo bilo bi teško postići bez značajne podrške međunarodnih partnera, naročito nakon pandemije Covid-19 koja je imala ogroman utjecaj na ekonomiju, uključujući turizam. Evropska unija i Vlada Njemačke zato su pokrenule projekat EU4Business Recovery, vrijedan 13,7 miliona eura u BiH, od čega je milion eura namijenjeno sektoru turizma i finansiranju turističkih projekata.
U Top 100 najboljih destinacija pet je iz BiH
U okviru ovog projekta u 2023. godini pet destinacija u BiH dobilo je podršku da krenu u proceduru unapređenja svog održivog poslovanja prema programu Green Destinations. Osim Spomenika prirode Skakavac, to su Bosanska Krupa, Šamac sa destinacijom Zaštićeni pejsaž Bara Tišina, Nacionalni park Kozara, te grad Konjic. Tu je i grad Trebinje, koji je u proces Top 100 krenuo prije tri godine.
“Podrška je uključivala obuke za koordinatora održivog turizma i zeleni tim u svakoj od destinacija, te tehničku podršku i mentorstvo tokom procesa aplikacije i pripreme priče za kandidaturu za Top 100. Također, projektom su pokrivene i sve naknade prema certifikacijskom tijelu. Osim destinacija, projektom je podržana i grupa turističkih biznisa, kao i građenje kapaciteta unutar BiH za daljnju podršku industriji turizma u oblasti održivog turizma”, pojašnjava Snježana Derviškadić, ekspertica za održivost u turizmu u Green Visionu, kompaniji koja sarađuje sa EU na ovom projektu.
Derviškadić je dodala da svaka destinacija ima svoje posebnosti, pa tako i Spomenik prirode Skakavac, čija je vrijednost prirodnog nasljeđa dokazana upravo zaštitom koja je postavljena nad tim područjem.
Iskoristila je priliku da oda priznanje timu i upravi JU za zaštićena područja KS.
“Prepoznali su nove pritiske koje donosi povećanje broja posjetilaca na ovaj prostor i potrebu da upravljaju tim procesom kako bi omogućili što prijatnije iskustvo za posjetioce još uvijek zadržavajući visok stepen zaštite prirodnog nasljeđa”, zaključuje Derviškadić.
Na principima održivog turizma bazirana je i Strategija razvoja turizma FBiH 2022 – 2027, koju je Parlament Federacije BiH usvojio krajem prošle godine. To podrazumijeva minimiziranje negativnih učinaka na lokalne zajednice, izgrađenu baštinu, krajolike, vodne resurse, staništa i vrste živog svijeta, a da, pritom, podržava socijalni i ekonomski prosperitet.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder naglašava da turizam u Federaciji BiH uz planski razvoj i unapređenje može konkurirati i najvećim svjetskim destinacijama po kvalitetu i diverzificiranosti ponude koja se servira tokom cijele godine.
“Želimo osigurati promociju FBiH kao željene destinacije na ciljnim regionalnim i svjetskim tržištima, uz naglašavanje klijenata koji donose veliku zaradu tokom cijele godine. Sve ovo nije moguće bez razvoja ljudskih resursa koji su ključ za podizanje konkurentnosti sektora, poboljšanja usluga i kvalitetnih proizvoda. Iznimno važno je i donošenje učinkovitijih politika i pravnog okvira kojima se podržavaju i unapređuju poslovni rezultati, privlače investicije, štiti priroda i koji dovode do otvaranja radnih mjesta i kompanija” kaže Pozder u razgovoru za Fokus.
Dodaje da su zajedno sa EU urađeni mnogi projekti, te da saradnja može biti još intenzivnija u smislu usklađivanja propisa, razmjene ideja i projekata koji našu zemlju mogu pozicionirati kao konkurentnu turističku priču u evropskom prostoru.
“Mi smo odlučni u ispunjavanju uvjeta na putu ka evropskim integracijama, te u skladu s tim provodimo neophodne aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva i drugih obaveza koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Strategija razvoja turizma FBiH doprinosi pozitivnom poticaju poslovnog okruženja, poljoprivrede, zaštite okoliša, energijske učinkovitosti, građevinarstva, trgovine, drugih uslužnih djelatnosti, te cjelokupne privrede FBiH. Ova strategija doprinosi i evroatlantskim integracijama”, kaže Pozder.
Podsjeća da je Generalna skupština UN-a 2015. godine usvojila je Agendu održivog razvoja do 2030. godine i tom prilikom su sve zemlje, kao i BiH, obavezale na provođenje aktivnosti s ciljem ispunjenja zadatih ciljeva.
Potencijali za razvoj avanturističkog i gastro-turizma
Ministrica ističe da BiH ima bogatu turističku ponudu utemeljenu na prirodi i sportsko-rekreativnim aktivnostima, kulturi i naslijeđu, te religijskoj tradiciji. Raznolikost i broj prirodnih destinacija i atrakcija u Federaciji BiH pružaju karakteristična i uzbudljiva iskustva, koja mogu doprinijeti povećanju broja turista i investicija.
“U tom segementu imamo i važnu podršku međunarodnih partnera, te pokušavamo koristiti iskustva i prakse razvijenih evropskih zemalja koliko je to u našoj mogućnosti. Mi smo svjesni da samo vrhunskom uslugom možemo pružiti nova iskustva, biti prepoznatljivosti i autentični. Trenutno smo prepoznatljivi po Starom mostu u Mostaru, po ratnom Sarajevu, po filmu “Valter brani Sarajevo” u Kini, po Međugorju, te po velikim potencijalima za razvoj avanturističkog i gastro-turizma. Da bismo postali prepoznatljiviji na tržištu, potrebno je prijeći tranziciju od imidža ratne, nestabilne i nezanimljive destinacije u sve ono što je suprotno tomu. Nažalost, ta tranzicija, manje-više, odvija se neuspješno od rata pa do danas”, ocijenila je Pozder.
Prema njenim riječima, veliku ulogu u tom procesu trebale bi obaviti turističke zajednice, diplomatska predstavništva, predstavnici turističkog sektora i mirnodopska politika zemlje. Iznimno važnu, vjerovatno i ključnu ulogu, smatra ministrica, odigralo bi otvaranje pregovora sa Evropskom unijom i, u konačnici, članstvo BiH u toj organizaciji.
