Preko deceniju na devastaciju ovog prirodnog rariteta, javnost i institucije nisu obraćali pažnju. Nije da se nije znalo, mediji su pisali više puta o Prokoškom jezeru i divljoj gradnji.
Od kada je 2005. godine, Prokoško jezero proglašeno spomenikom prirode, a gradnja objekata zakonom zabranjena, na ledenjačkom biseru niklo je preko 300 bespravno izgrađenih objekata, vikendica, restorana, apartmana…
Sve to pored zaštite upravitelja Prokoškog jezera JKP Šćona. Fino dođete, platite ulaz koju markicu i onda bespravno gradite šta želite, gdje želite, kako želite.
Mnogi su dobro profitirali. U međuvremenu, jezero kopni i sve više postaje bara.
Izvori čiste vode koje napajaju jezero oteti su i preusmjereni u ove ilegalne objekte, dok se u jezero iz ovih objekata ispušta kanalizacija. U svijetu imaju filtere za prečišćavanje, a mi imamo „filtere“ za onečišćavanje.
Nestala je i endemična vrsta vodozemca Triton koji je bio zaštitni znak ovog spomenika prirode. Sada je zaštitni znak jezera stotine kilograma smeća koje vegetira po njegovom dnu.
U junu prošle godine, aktivisti Nedim Musić i Adi Selman iz Karton revolucije skrenuli su pažnju javnosti kada su sjekirom presjekli dva nelegalno postavljena šlaufa koji vodu sa izvora usmjeravaju u ilegalne vikendice i sve zabilježili video uratkom.
U kakvoj apsurdnoj državi živimo pokazalo se ubrzo.
Nakon što je video protutnjao društvenim mrežama, na kojem se vidi da su i maltretirani od strane vlasnika jednog ili više tih objekata, protiv njih je podignuta i optužnica za krivično djelo oštećenje tuđe stvari. Zbog dva nelegalno postavljena šlaufa za vodu, za nelegalno izgrađene objekte. Apsurd na apsurd je što su svjedoci tužilaštva zapravo osobe koje su nelegalno gradili na Prokoškom jezeru i nelegalno preusmjeravali vodu.
Kod nas se osuđuju i terete oni koji ukazuju na kriminal, a ne kriminalci.
Ostaće upamćen snimak sa ročišta kada se Adi Selman u sudnici obraća tužiocima, i umjesto za sebe i dalje se bori za Prokoško jezero.
-Iskreno se nadam da će ovaj slučaj motivisati uvaženog tužioca i čitavo tužilaštvo da krenu istraživati pravi kriminal na Prokoškom jezeru, odnosno preko 300 ilegalnih objekata, ilegalne apartmane, ilegalne restorane, ilegalne šlaufe za vodu. Uništavanje naše prirode i kriminal koji između ostalog čine i svjedoci koje su oni ispitali u ovom slučaju i da će konačno zakon države Bosne i Hercegovine doći i na Prokoško jezero, kazao je tada.
Možda se i pomiče s nule briga o Prokoškom jezeru. Prošle godine je izrađen i plan upravljanja Prokoškim jezerom u periodu od deset godina. Uz zatraženu inspekcijsku provjeru ministarstva, valjda i ima nade da ovo područje dobije zaštitu koju zaista, ne samo zbog prirodnih vrijednosti, već i po zakonu, zaslužuje.
Samo hoće li biti sankcionisani oni koji su prekršili zakon? Hoće li odgovarati upravitelj koji je primao novac poreskih obveznika da štiti jezero, a suprotno radio? Hoće li biti srušeni bespravno izgrađeni objekti? Hoće li se istražiti koliko su zaradili na „divlje“ svi restorani i apartmani?
Hoće li iko odgovarati za devastaciju zaštićenog područja, ili samo aktivisti za oštećenje dva nelegalno postavljena šlaufa?
Ali da nešto bude jasno, ako se nešto i pokrenulo u vidu zaštite, to je zahvaljujući aktivistima i medijima, a ne stvarnoj brizi institucija. Da se njih čekalo, i dalje bismo o Prokošom jezeru čitali uglavnom pohvalne ponude na turističkim sajtovima.
Kolumne „Zeleni talas”, su dio serije „Impuls semafor“
