ZELENI TALAS – Klima u godini ekstrema

Protekla godina bila je najtoplija ikada u istoriji mjerenja. Naučnici je nazivaju godinom ekstrema. Klimatski rekordi su se rušili poput domina, a početak 2024. je rolerkoster temperature. Slobodno se može reći, prirodu smo natjerali da se „otme kontroli“.

Ilustracija: Jelena Žilić

Jesen prošle godine kao da nije ni postojala. Temperature vazduha su bile kao u kasno ljeto. I u Novu godinu smo ušli bez snijega. Ekstremne oscilacije u temperaturi vazduha i naizmjenične suše i poplave su posljedica klimatskih promjena.

Ali ipak, veliki broj ljudi negira postojanje klimatskih promjena kao problema, često se pozivajući na primjere smrzavanja i veoma niskih temperatura; „Ako postoji globalno zagrijavanje zašto je sada u Kanadi minus 40 stepeni celzijusa“.

Klima i vremenske prilike nisu isto. Odnosno, svakodnevne promjene vremena i klimatske promjene nisu isto. Vrijeme je ono što nam se dešava sada, ili šta će biti za sat, dan, sedam dana. Klima je s druge strane ono što se posmatra i mjeri mjesecima i godinama.

Tako se može objasniti zašto su u nekim dijelovima svijeta ekstremna smrzavanja, a planeta se zagrijava.

Stručnjaci su objasnili da se to dešava zbog zagrijavanja Arktika. Tada dolazi do kolapsa hladnih vjetrova koji su oko Sjevernog pola i slabljenja mlazne struje, odnosno pojasa jakih vjetrova koji kruže oko planete. Kada se poremeti ciklus mlazne struje ledeni polarni vjetrovi i tropski vazduh se pomjere na mjestima udaljenim po nekoliko hiljada kilometara i tada dolazi do natprosječnih vrućina ili smrzavanja, nerijetko u periodima kada im za to nije vrijeme.

Godina iza nas oborila je rekorde, izjavili su iz Kopernikusa.

„Globalne dnevne temperaturne anomalije iznad 1.5 stepeni Celzijusa postale su redovna pojava, pa je gotovo 50 odsto dana u 2023. imalo temperaturu višu od 1.5 stepeni Celzijusa u odnosu na referentni nivo 1850.-1900.“

Premašene su granice postavljene Pariškim sporazumom.

Prošle sedmice u Banjaluci je u četvrtak bilo 20 stepeni celzijusa, sljedeći dan 1 stepen. Temperaturni šokovi loši su za prirodu, životinje, ljude.

Prilagođavanje organizma na promjene treba da je postepeno. Nekada se to odvijalo harmonično smjenjivanjem godišnjih doba i laganim padom, odnosno povećanjem temperature vazduha.

Posljednjih godina nemamo taj luksuz laganih promjena. I nije problem u promjenama, već u brzini kojom se dešavaju.

Njemačka stručnjakinja za klimu Gudrun Mühlbacher, izjavila je da smo u periodu koji je deset puta brži od prirodnih klimatskih promjena. Za ovakve temperaturne promjene koje su se desile u zadnjih sto godina, ranije je bilo potrebno hiljadu godinu.

To se odražava na mentalno i fizičko zdravlje ljudi. Kada na sve to dodamo i onečišćenje u kojem živimo, nisu krivi „farmaceutski lobiji“ i „zavjera doktora“, prosto bolesni smo jer je i planeta bolesna.

Tome smo, svakako, najviše doprinijeli mi, ljudi. Trebalo bi zato i da popravimo ovo. Onoliko koliko je moguće.

Tek kada se prešla crvena tačka, počelo se užurbano raditi na procesima da se popravi klima. Iako je 2023. bila najtoplija u istoriji mjerenja, Međunarodna agencija za energetiku izvijestila je da je prošla godina srušila rekord i u globalnom rastu energije iz obnovljivih izvora.

Napuštanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izbore za neke će biti dobro, za neke manje dobro. Bosna i Hercegovina je na putu za ovo potonje. Masovno rudarenje kritičnih minerala, koji se koriste za proizvodnju dijelova za tehnologije obnovljivih izvora energije, krenuće od najsiromašnijih zemalja.

U našu zemlju već su stigli investitori skoro onako kao u vrijeme Zlatne groznice u Americi.

Naši političari su ih brzinom temperaturnih promjena dočekali i vrijedno rade da prilagode zakone i procedure za kopanje.

Klimatske promjene najviše pogađaju najsiromašnije, a čini se da i pokušaj da se zaustave lomi opet preko leđa najugroženijih, vjerovali u njih ili ne.

Impuls

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Jelena Jevđenić

Jelena Jevđenić

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Početak februara bio je buran za ekološke aktiviste u BiH. Možda je ispravnije umjesto aktivisti reći građani jer su većina njih „natjerani“ da se bore...
Rastuće temperature, u kombinaciji sa sušnim uslovima, pogoršavaju sposobnost biljaka da uskladište ugljen-dioksid. Saznanja iz nove studije pokazuju koliko smo zapravo izbacili živi svet na...
„Postoji beskrajna nada“, kaže nam Kafka, „ali ne za nas.“ Ovaj mistični epigram sasvim je prikladan za pisca čiji likovi teže naizgled ostvarivim ciljevima ali,...
Ova godina je bila najtoplija od kad postoje merenja, ali nažalost, izgleda da neće dugo zadržati tu titulu....