Ekonomije Zapadnog Balkana treba zajedno da ulože najmanje 37 milijardi dolara tokom naredne decenije kako bi odgovarajuće zaštitile građane i imovinu od sve većih štetnih uticaja klimatskih promena, zaključak je regionalnog Izveštaja o klimatskim promenama i razvoju (CCDR) Svetske banke koji je objavljen u sredu, 17. jula.
U svetlu obaranja mesečnog rekorda za mesečnim rekordom, prosečna globalna temperatura u proteklih dvanaest meseci, odnosno od juna prošle do maja ove godine, najviša je ikada zabeležena
U povijesnoj odluci Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist 2.400 starijih Švicarki i potvrdio da im je država nedovoljnom borbom protiv klimatskih promjena ugrozila zdravlje u sve češćim toplinskim valovima. Spremnost Švicarske na provedbu presude je skromna
Europa je prošle godine pretrpjela velik broj klimatskih krajnosti – poplava, požara, suša i toplinskih valova, objavili su znanstvenici. Ekstremni vremenski uvjeti utjecali su na ljudsko zdravlje i prouzročili milijarde ekonomskih gubitaka, a bit će sve češći i intenzivniji kako se svijet zagrijava, rekli su stručnjaci nakon objavljivanja izvješća o klimi u Europi u 2023. godini.
Kada se desila Černobilska katastrofa skoro cijela Evropa je trpila posljedice te havarije. Poplave donesu otpad i zagađenje s jednog mjesta na drugo. Požari u šumi onečiste vazduh kilometrima dalje. Ekološke katastrofe i zagađenje koje dolazi uporedo nikada ne ostanu u svojim granicama. Bosna i Hercegovina ima nekoliko takvih primjera, ali jedan se trenutno ističe jer se tiče ugrožavanja osnovnog ljudskog prava-pravo na sigurnu i čistu vodu.
Sa sve višim temperaturama i nedostatkom padavina, smanjenje vodostaja u rekama i jezerima širom Grčke dobija dramatične razmjere. Sjever zemlje je posebno pogođen, sa mogućim dugoročnim posljedicama po životnu sredinu i poljoprivredu.
Ako se zemlje u razvoju onda smatraju odgovornim za svoj udeo u godišnjim emisijama (tj. za svoj udeo u godišnjem „prilivu“ emisija) kao da odgovornost za prethodne „zalihe“ emisija nije bitna, to povlači usporavanje rasta novih industrijalizovanih zemalja i nameće im nepravedne troškove. Emisije koje postoje su problem „zaliha“. Mi smo danas suočeni sa problemom upravo zato što su trenutno bogate zemlje u prošlosti proizvodile toliko emisija. Drugim rečima, klimatske promene se ne mogu tretirati samo kao problem „priliva“, pa čak ni primarno.
Priča koja dominira u zadnjih nekoliko desetljeća je ona o promjeni klime na Zemlji. Možda se u svemu tome daje prevelika uloga čovjeku i njegovim ekonomskim aktivnostima u modificiranju klime. Antropogeni faktor se javlja kao djelimičan faktor klime, ali ne treba zaboraviti da u prirodi postoje klimatski ciklusi koji su se javljali mnogo prije nastanka homonida.
Svijet je prošle godine dodao manje od polovine potrebne nove obnovljive energetske kapacitete kako bi ispunio svoje klimatske ciljeve, s porastom potražnje za energijom i slabom infrastrukturom mreže koja usporava prelazak s fosilnih goriva, rekao je u četvrtak vodeći istraživački institut.
Evropska agencija za okoliš (EEA) upozorila je u ponedjeljak da bi Evropa mogla pretrpjeti "katastrofalne" posljedice klimatskih promjena ako ne preduzme hitne mjere.
Američki start up radi na ponovnom genetskom stvaranju mamuta, tasmanijskog tigra i ptice dodo, palestinski režiser planira interkontinentalnu lutkarsku predstavu o ugroženim životinjskim vrstama – koliko zabavna treba biti borba protiv klimatskih promjena?
Rastuće temperature, u kombinaciji sa sušnim uslovima, pogoršavaju sposobnost biljaka da uskladište ugljen-dioksid. Saznanja iz nove studije pokazuju koliko smo zapravo izbacili živi svet na našoj planeti iz ravnoteže sagorevajući fosilna goriva
