Hrvati su unatoč teškoćama optimisti u pogledu budućnosti, zadovoljni su svojim zdravljem, osobnim razvojem, socijalnom, radnom i školskom okolinom, manje su zadovoljni pristupom osnovnim potrebama, a najmanje trenutačnom životnom situacijom
Po svim svjetskim istraživanjima mi smo relativno sretna zemlja, a to pokazuju i najnoviji rezultati domaćeg istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS). Naime, opća razina Indeksa u veljači je ostala ista kao i u siječnju i iznosi 62,6 bodova. Ako se usporede komponente Indeksa, emotivno stanje i zadovoljstvo životnom situacijom, može se uočiti da je emotivno stanje nešto više (60,1 i bod), dok je zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom za skoro 7 bodova niže (52,7 bodova). To ne iznenađuje jer procjena trenutačne životne situacije uključuje i različite teškoće u svakodnevnom životu koje se mogu, ali i ne moraju, neposredno odraziti na naše osjećaje. Naime, kako su prijašnja istraživanja NIS-a pokazala, Hrvati su sretniji od okoline u kojoj žive (rast nezaposlenosti, pad realnih dohodaka) jer na njih utječe cijeli niz subjektivnih komponenti.
Međutim, iznenađuje činjenica da je procjena zadovoljstva životom u budućnosti za mjesec dana porasla za 1,1 bod te da su procjene buduće situacije više od procjena trenutačne situacije za skoro 8 bodova. To znači da su hrvatski građani unatoč teškoćama optimisti u pogledu budućnosti. A optimisti lakše izlaze iz problema i teškoća jer se trude promijeniti situaciju koja ih je dovela u to stanje, dok se pesimisti suočeni s problemima osjećaju bespomoćni. Hrvatski građani su u uličnim prosvjedima pokazali da se trude i žele promijeniti situaciju i riješiti probleme. Svoje zdravlje hrvatski građani i dalje, unatoč mjesečnom padu od 1 boda, procjenjuju vrlo dobrim – ta komponenta inače od početka mjerenja (veljača 2010.) ima najvišu razinu od preko 80 bodova (maksimalno je 100).
Ekološko ponašanje iz mjeseca u mjesec opada i na najnižoj je razini u odnosu na ostale komponente (50,5 bodova). Ekološko ponašanje je pod jakim utjecajem objektivnih okolnosti, kao, primjerice, imaju li hrvatska naselja uvjete za razdvajanje organskog otpada od neorganskog, što je u komponenti ekološkog ponašanja najniže procijenjeno (oko 35 bodova). Međutim, građani su vrlo osviješteni kad je riječ o štedljivoj upotrebi vode i odvajanju PVC i staklene ambalaže, što potvrđuje da su materijalne stimulacije i koristi vrlo važni u poticanju ekološkog ponašanja. Zadovoljstvo osobnim razvojem i socijalnom okolinom relativno je visoko procijenjeno (68,2 boda), čak je u blagom porastu (za 0,4 boda). Pritom su građani najzadovoljniji svojom obitelji i prijateljima (oko 84 boda ), a najmanje državom (ispod 50 bodova).
I na kraju, sažmemo li sve komponente NIS-a, možemo zaključiti da su hrvatski građani iskazali optimistično gledanje u budućnost, bili su i dalje vrlo zadovoljni svojim zdravljem, osobnim razvojem i socijalnom okolinom (ali ne i državom), radnom i školskom okolinom, nešto su manje zadovoljni pristupom osnovnim potrebama, a najmanje trenutačnom životnom situacijom. Jedina je komponenta koja se približava kritičnoj razini od 50 bodova ekološko ponašanje. Ono ovisi o građanima, ali i o lokalnim vlastima koje bi postavljanjem kontejnera za odvajanje otpada blizu mjesta stanovanja znatno utjecale na bolje ekološko ponašanje.
U veljači je bilo godinu dana od kad se mjeri NIS. U odnosu na ukupne rezultate prikupljene tijekom 12 mjeseci izdvojeni su mnogi zanimljivi trendovi. Napravljen je profil najsretnijeg i najnesretnijeg građanina Hrvatske. Prvi je mladi muškarac, đak ili student od 15 do 24 godina iz Zagreba ili većeg dalmatinskog grada. Najnesretniji je ženskog spola, nezaposlena, umirovljenica ili kućanica iznad 55 godina koja živi u malom mjestu na sjeveru Hrvatske, u Lici, Kordunu i Baniji ili Slavoniji bez formalnog obrazovanja ili sa završenom osnovnom školom.
Na prosperitet zemlje i ljudi ne utječu samo materijalni faktori već subjektivni osjećaji zadovoljstva i sreće kvalitetom života samih stanovnika. U svijetu se sve više zagovara novo mjerenje ekonomskog rasta, koje umjesto općeprihvaćenog praćenja bruto društvenog proizvoda (BDP-a) uključuje i mjerenje kvalitete života, odnosno sreće. Sreća kroz mjerljiv, objektivan i brojčani pokazatelj pokazuje djelotvornost društva, u kojoj mjeri kako ono zadovoljava potrebe i očekivanja ljudi. Nositeljima ekonomske politike pokazuje kako donositi uspješnije odluke, a domaćoj i stranoj poslovnoj zajednici pokazuje stvarni život u Hrvatskoj.
Opširniji opis metodologije na http://www.bankamagazine.hr/Indekssrece
