Članovi EVG sindikata na protestu na glavnoj željezničkog stanici u Bremenu – Foto: Sina Schuldt/AP
Njemački radnici pridružili su se kolegama u Francuskoj i Velikoj Britaniji u borbi za veće plate jednodnevnim štrajkom upozorenja.
Štrajk je zaustavio nacionalni i lokalni željeznički, autobuski i avio saobraćaj u najvećoj evropskoj ekonomiji, uzrokujući probleme milionima putnika na početku radne sedmice, pišu svjetski mediji.
Jedan od najvećih štrajkova
Njemački transportni sistem bio je paralizovan u ponedjeljak, 27. marta, ističe BBC dodajući da su dva najveća sindikata u zemlji organizovala štrajk u kojem su radnici na aerodromima, lukama, željeznicama, autobusima i metroima napustili svoja radna mjesta na 24 sata.
Sindikati traže veće plate kako bi pomogli svojim članovima da se nose sa rastom troškova života širom zemlje, ukazuje britanski servis naglasivši da je to bio jedan od najvećih štrajkova u Njemačkoj u posljednjih nekoliko decenija.
Hiljade letova je otkazano, uključujući i na dva najveća aerodroma u zemlji, u Minhenu i Frankfurtu, što je prema procjenama uticalo na oko 380.000 putnika.
Lokalne transportne usluge, uključujući tramvaje i autobuse, također nisu radili u sedam (od ukupno od 16 njemačkih saveznih regija), a obustavljene su i usluge prigradskih i regionalnih vozova kojima upravlja Dojče ban (Deutsche Bahn), njemački nacionalni željeznički operater.
Sindikat Verdi, kako ističe BBC, pregovara u ime oko 2,5 miliona zaposlenih u javnom sektoru, uključujući javni prevoz i aerodrome, dok sindikat željeznice i transporta EVG pregovara za oko 230.000 zaposlenih u Dojče banu i autobuskim kompanijama.
U intervjuu za njemački list Bild, šef Verdija, Frank Verneke (Werneke), opisao je povećanje plata kao “pitanje preživljavanja hiljada zaposlenih” te je rekao da su “radnici ne samo potplaćeni, već su i beznadežno prezaposleni”.
Zahtjevi radnika
Rijetki zajednički poziv dvaju sindikata na štrajk u Njemačkoj označava eskalaciju sve oštrijeg spora o platama radnika koji dolazi u vrijeme sve veće inflacije, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Kao i mnoge druge zemlje, Njemačka se bori s visokom inflacijom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu dovela do povećanja troškova hrane i energije.
Dok poslodavci optužuju predstavnike sindikata da doprinose problemu svojim zahtjevima za povećanje plata za koje kažu da će samo podstaći inflaciju, sindikati to osporavaju i kažu da je od njihovih članova zatraženo da snose teret sve većih troškova života.
Sindikat Verdi, ističe AFP, traži povećanje plata za 10,5 posto, dok EVG traži povećanje od 12 odsto. Poslodavci – uglavnom država i preduzeća iz javnog sektora – do sada su odbijali zahtjeve, umjesto toga ponudili povećanje od pet posto uz dvije jednokratne isplate od 1.000 i 1.500 eura, ove i sljedeće godine.
“Mega štrajk”, kako su ga lokalni mediji nazvali, prati nekoliko sličnih štrajkova posljednjih mjeseci u nekoliko njemačkih sektora, uključujući poštu, aerodrome i lokalni transport.
Neki sindikati su uspjeli da dobiju velika povećanja plata, ističe AFP i dodaje da su se poštanski radnici ranije u martu izborili za prosječna mjesečna povećanja od 11,5 posto, a u novembru je najveći njemački sindikat, IG Metal (Metall), osigurao povećanje od 8,5 posto za skoro četiri miliona zaposlenih koje predstavlja.
Upozorenja poslodavaca
Jednodnevni štrajk njemačkih radnika koje su sazvali sindikati Verdi i EVG posljednji je u nizu sličnih štrajkova koji su pogodili velike evropske ekonomije dok rast cijena hrane i energenata umanjuje životni standard, napisao je Rojters (Reuters).
Zaposleni vrše pritisak da im se povećaju plate kako bi se ublažili efekti inflacije koja je u februaru dostigla 9,3 posto.
Njemačka, koja je prije rata u Ukrajini bila u velikoj mjeri zavisna od Rusije u pogledu gasa, bila je posebno teško pogođena rastom cijena dok se borila da obezbijedi nove izvore energije, sa stopama inflacije koje su posljednjih mjeseci premašile prosjek eurozone.
Uporni pritisci troškova primorali su centralne banke na niz povećanja kamatnih stopa, iako su kreatori politike rekli da je prerano govoriti o spirali cijena i plata.
Glavni ekonomista Komerc banke (Commerzbank) Jorg Kramer (Joerg Kraemer) rekao je da je ekonomski uticaj štrajka od ponedjeljka do sada bio ograničen, ali bi se to moglo promijeniti ako štrajkovi potraju duže vrijeme.
Dok poslodavci upozoravaju da bi veće plate za radnike u prevozu mogle rezultirati većim cijenama karata, iz Dojče bana su saopštili da je štrajk “potpuno pretjeran, neosnovan i nepotreban”.
S druge strane, dodaje Rojters, neki od putnika izrazili su i saosjećanje i nezadovoljstvo zbog štrajka. “Da, opravdano je, ali ja, recimo, nikada u životu nisam štrajkovao i radim više od 40 godina. Istovremeno, u Francuskoj stalno štrajkuju zbog nečega”, rekao je putnik Lars Boehm.
Predsjednik EVG-a Martin Burkert je rekao u ponedjeljak za novine Augsburger algemajne (Augsburger Allgemeine) da poslodavci još nisu dali održivu ponudu i upozorio da su mogući daljnji štrajkovi, uključujući i period uskršnjih praznika.
Inflacija i tvrdoglavost
Štrajkovi njemačkih radnika početkom radne sedmice dio su talasa razornih štrajkova radnika u bogatim evropskim zemljama posljednjih mjeseci, uključujući Francusku i Britaniju, gdje stotine hiljada radnika u transportu, zdravstvu i obrazovanju traže veće plate.
Štrajk od ponedjeljka, prema ocjeni Fajnenšl tajmsa (The Financial Times), naglašava kako radnici širom Evrope pojačavaju svoje zahtjeve za većim platama kako bi kompenzirali nagli rast troškova života.
Sve češće zahtjeve radnika za većim platama komentarisala je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard (Christine Lagarde) koja je prošle sedmice upozorila na rizik od “dinamike između kompanija i radnika” koja povećava profitne marže i plate, što povećava pritiske na cijene dok obje grupe pokušavaju izbjeći udar rasta inflacije. List napominje da je inflacija u eurozoni do februara iznosila 8,5 posto.
U borbi protiv ingflacije ECB je povećala kamatne stope šest puta za ukupno 3,5 procentnih poena, napisao je Fajnenšl tajms, ističući da je šef Bundesbanke Joakim Nagel (Joachim Nagel) nedavno izjavio da je potrebno dodatno povećanje, dodajući: “Ako želimo ukrotiti ovu tvrdoglavu inflaciju, mi ćemo morati biti još tvrdoglaviji”.
Troškovi rada po satu u eurozoni prestigli one u SAD u godini do posljednjeg kvartala 2022., kada su porasli 5,7 posto što je, ukazuje britanski list, najbrža stopa od 2010., kada su takvi podaci počeli da se prikupljaju za zemlje eurozone.
Očekuje se da će njemačka inflacija porasti sa 9,3 posto u februaru na 9,4 posto u martu, nakon što su 23. marta objavljeni najnoviji podaci o cijenama. Podaci saveznog ureda za statistiku pokazuju da su cijene energenata za domaćinstva u Njemačkoj porasle za 32 posto u godini do februara, dok su cijene hrane porasle za 22 posto.
