Foto: Hendrik Schmidt/DPA/PIXSELL
Kada se 15. juna ove godine Zoran Tegeltija prvi put pred novinarima i javnosti pojavio kao direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BIH), nije htio da odgovara na pitanja o kriminalu u državnim carinama.
U međuvremenu, Upravu za indirektno oporezivanje potresla je nova afera, jedna od najvećih od njenog osnutka, prema istrazi SIPA-e, država oštećena za više stotina miliona maraka uvozom hiljada automobila iz inostranstva na falsifikovane dokumente.
JEDNA OD NAJVEĆIH AFERA
Inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) sačinili su izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i predali ga Tužilaštvu BiH, a na spisku je više bivših i sadašnjih visokih funkcionera Uprave na čelu sa sada već bivšim direktorom UIO BiH Mirom Džakulom, inače čovjekom odranije umiješanim u veliki broj afera o kojima su mediji izvještavali.
U Izvještaju, koji je u posjedu Valtera, su i visokopozicionirani zvaničnici iz državnih carina, ali i iz državne policije (SIPA). Osim Džakule, za teški kriminal terete se i Radovan Đurić, šef carinske ispostave Gradiška, Danijel Jozić, pomoćnik direktora UIO za provođenje propisa, Bojan Vuković, šef Odsjeka za provođenje propisa Regionalnog centra Banjaluka, Mišo Novković i Nikica Zorić, viši carinik u carinskoj ispostavi Gradiška, Goran Trivić, carinik u carinskoj ispostavi Gradiška, šef Odsjeka za tarifu i vrijednost UIO (neimenovan u krivičnoj prijavi), Bego Dudaković, šef Odsjeka za carine u RC Banjaluka, ali i više N.N. lica iz Uprave za indirektno oporezivanje, špediterskih kuća te pojedinaca iz same SIPA-e.
Svi se terete da su u periodu osam godina (od 2015. do 2023.) „organizovali kriminalnu grupu sa jasno definisanim ciljevima i zadacima s ciljem ostvarivanja pribavljanja protivpravne imovinske koristi i to na način da su organizovanjem i osnivanjem preduzeća u Kraljevini Holandiji, a iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svog službenog položaja, primoravali sve uvoznike putničkih i teretnih motornih vozila da sve uvoze moraju obavljati preko njihove izvozničke kuće iz Kraljevine Holandije, krivotvorili dokumentaciju prilikom uvoza u BiH, za navedeno uzimali protivpravnu imovinsku korist pri čemu su izbjegavali plaćanje carinskih i poreskih dadžbina“, navedeno je u Izvještaju SIPA-e o počinjenim krivičnim djelima.
Riječ se o izuzetno ozbiljnim optužbama koje su inspektori SIPA naveli u izvještaju državnom tužilaštvu, a kojima se bivši i sadašnji rukovodioci Uprave za indirektno oporezivanje terete da su utajili poreza u iznosu oko 300 miliona maraka! Istovremeno, činivši štetu budžetu, „kriminalna grupa“ je, kako je u izvještaju nazivaju inspektori SIPA, sebi pribavila korist od oko 30 miliona maraka.
U izvještaju Tužilaštvu inspektori SIPA detaljno obrazlažu način djelovanja ove grupe.
Sve je počelo kada su zemlje izvoznice automobila iz EU, prvenstveno brendova BMW, Audi i Volskvagen, obavijestile da više neće, zbog ogromnog broja zahtjeva, vršiti provjeru izjava o porijeklu robe na fakturama, kao i izdatih obrazaca o porijeklu robe – EUR 1, te da taj posao prepuštaju proizvođačima i distributerima.
EUR 1 obrazac, naime, predstavlja garanciju države izvoznika da je automobil u potpunosti proizveden u Evropskoj uniji, pa se u tom slučaju prilikom uvoza u Bosnu i Hercegovinu takvih vozila primjenjuje „povoljniji carinski tretman“. Automobili istih proizvođača, čiji se dijelovi djelimično proizvode u zemljama koje nisu članice Evropske unije, ne mogu dobiti EUR 1 obrazac i prilikom uvoza takvih vozila u Bosnu i Hercegovinu ne vrijedi „povoljniji carinski tretman“.
INSPEKTORI SIPA OPSTRUIRANI IZNUTRA
Tu, prema navodima iz izvještaja, nastupa ekipa iz Bosne i Hercegovine koja, nakon saznanja da se utvrđivanjem validnosti izjava o porijeklu više ne mogu baviti zemlje izvoznice, osniva izvozničku kuću u Holandiji i preko nje uvozi vozila u Bosnu i Hercegovinu, izdajući falsifikovane dokumente.
U prevodu, uvoze se vozila koja nisu u potpunosti proizvedena u Evropskoj uniji, a izdaje im se EUR 1 obrazac koji omogućava manje toškove prilikom uvoza. Riječ je o već pomenutoj auto kući Exit autos, gdje se kao odgovorna osoba pojavljuje izvjesna Sonja Pandžić, koja je također na spisku u izvještaju Tužilaštvu BiH o počinjenom krivičnom djelu.
„Navedeno preduzeće dobija status u svojoj zemlji kao ovlašteni izvoznik koji mu daje mogućnost da svojim pečatom i ovjerom fakture dokazuje da je roba koja se veže za navedeni dokument EU porijekla. Radi se o preduzeću ‘Exit Autos’ Holandija. Svim službenicima na terenu je javljeno da se samo preko faktura tog dobavljača može dozvoliti uvoz vozila u BIH, kao i to da jedino za nju ne treba izvršavati provjere u inostranstvu i uzimati obavezan depozit ukoliko se sumnja u validnost dokumenta. Prije toga su na provjeru poslali par stvarnih faktura u Holandiju“, piše, između ostalog, u izvještaju.
Valter saznaje da su inspektori SIPA koji su istraživali „rad“ ove grupe imali velikih problema da sastavljeni izvještaj uopšte dostave tužilaštvu. Njima nije dozvoljeno da ono što su prikupili dostave u formi krivične prijave, već su Izvještaj mogli jedino da dostave po Članu 219., Stav 5, Zakona o kaznenom postupku (ZKP) BiH, u kojem su, ipak, navedena sva krivična djela koja se osumnjičenima stavljaju na teret.
Opstrukcije u istrazi pravili su, prema saznanjima Valtera, neki od najviših funkcionera državne Agencije za istrage i zaštitu. Nezvanično, i neki od čelnih ljudi SIPA-e kupovali su automobile uvezene u BiH upravo na ovaj način, preko ove auto kuće iz Holandije. Inače, predmet je, kada je izvještaj stigao u Tužilaštvo, trebalo da vodi tužilac Mirza Hukeljić, ali je on u međuvremenu napustio Tužilaštvo BiH. Izvor našeg portala iz Tužilaštva BiH tvrdi da je predmet i dalje u jednoj od „ladica čekalica“, iako se neki zvaničnici teško terete za najteža krivična djela.
Koliko su ozbiljni u Tužilaštvu BiH pokazali su i odgovorom na konkretna pitanja Valtera u vezi s izvještajem koji su im dostavili inspektori SIPA. Tužilaštvo smo pitali u kojoj fazi je rad na osnovu dostavljenih informacija i dokaza i da li se i kada može očekivati podizanje optužnice protiv osoba navedenih u izvještaju.
Iz Tužilaštva BiH nam je odgovoreno da naš zahtjev za informacijama „ne ispunjava formalne uslove kako bi pitanja bilo odgovoreno“. Umjesto odgovora na konkretna i jasna pitanja, iz Tužilaštva BiH su nam dostavili Vodič za pristup informacijama.
U izvještaju SIPA navodi se i da je ova kriminalna grupa na fakturama umanjivala stvarnu vrijednost vozila koja su u BiH ulazila preko Exit Autos, kao i da je po tom osnovu po jednom automobilu država oštećena za oko 1.000 maraka PDV-a.
U TUŽILAŠTVU I UIO ZATAŠKAVAJU AFERU
Pretpostavlja se da je, samo na ovaj način, kada se u obzir uzme broj uvezenih vozila preko ove auto kuće (oko 20.000 godišnje, mjesečno oko 1.660 vozila, ili dnevno šezdesetak) u periodu od sedam godina budžet BiH oštećen za oko 140 miliona maraka. Na taj iznos treba dodati umanjene direktne poreze, pa se dolazi do iznosa od 300 miliona KM za koliko je, prema Izvještaju SIPA-e, kriminalnim aktivnostima oštećen državni budžet.
Naši izvori upozoravaju da su oni službenici UIO BiH koji nisu željeli da učestvuju u ovim aktivnostima premiještani na niže poslove, a da one špediterske kuće koje nisu željele da učestvuju u ovakvom uvozu automobila u zemlju nisu dobijale nikakav posao. Nadležne službe u UIO su na vrijeme upozorene na nezakonite aktivnosti, ali ništa nije učinjeno, navode naši izvori.
Kulminacija cijele afere sadržana je u samom odgovoru iz UIO BiH u vezi sa kriminalom koji su zadokumentovali inspektori SIPA. Na pitanja Valtera iz državnih carina ustvrdili da „nemaju saznanja o krivičnim prijavama niti o oštećenju budžeta BiH prilikom uvoza vozila, falsifikovanja dokumentacije i obaranja cijena vozila“.
„Uprava za indirektno oporezivanje nema saznanja da je Državna agencija za istrage i zaštitu, SIPA podnijela krivičnu prijavu protiv službenika UIO koje pominjete. S tim u vezi ne raspolažemo sa informacijom da je oštećen budžet BiH po osnovu neplaćanja carina prilikom uvoza automobila u Bosnu i Hercegovinu i u ovom trenutku ne postoji bilo kakav zakonski osnov za eventualnu suspenziju službenika UIO“, naveli su u odgovoru iz UIO BiH.
Zanimljivo, nekoliko dana nakon što je Uprava za indirektno oporezivanje 31. jula „odgovorila“ na naša prethodno poslana pitanja u vezi s ovom aferom, a u kojima smo naveli i sva imena osumnjičenih i druge detalje, dijelovi priče bez najvažnijih i ključnih detalja te imena osumnjičenih su, slučajno ili ne, objavljeni na jednom portalu.
Umanjenje štete pokušajem da se preduhitri priča Valtera, ili tek slučajnost – procijenite sami.
