Foto: picture alliance
Moskovski je diocezni sud 13. januara sveštenika Alekseja Uminskog, predstojnika moskovske crkve Svetog trojstva, koji je bio u službi više od 30 godina, suspendovala sa službe. U presudi stoji „zbog kršenja zakletve“. Već u predvečerje proslave pravoslavnog Božića njegova suspenzija izazvala je pozornost. Otac Aleksej jedan je od najpoznatijih duhovnika u Rusiji, njegovi stavovi važe kao liberalni. On je bio jedan od malo svećenika koji je odbio da izgovori molitvu za Svetu Rusiju za vrijeme liturgije. Pretpostavlja se da je molitvu osobno sastavio patrijarh Kiril i da se ona na njegovo uputstvo mora od septembra 2022. čitati u svim crkvama. U njoj se, između ostaloga, kaže: „Daj nam pobjedu tvojom moći.“
Slučaj Uminski stoji kao primjer za razvoj u kojem duhovnici, koji ne djeluju u suglasnosti s političkim linijom vođstva crkve, bivaju suspendovani ili otpušteni. Nakon ruskog upada u Ukrajinu skoro 300 ruskih svećenika potpisalo je otvoreno pismo protiv rata. Većina njih trenutno više ne živi u Rusiji. Projekat „Kršćani protiv rata“ dokumentovao je desetine slučajeva u kojima su pravoslavni duhovnici zbog njihovog antiratnog držanja bili izloženi progonu. Crkvena struktura pritom doslovno odslikava metode državnog aparata u kome se oni koji misle drugačije sistematski odstranjuju iz njihovih redova. Patrijarh Kiril u crkvi je etablirao vertikalu moći koja sliči onoj koju je Putin izgradio u cijeloj zemlji.
Vođstvo Ruske pravoslavne crkve bezuslovno podržava rat u Ukrajini time što ga predstavlja kao borbu za kršćanske vrijednosti koje „pokvareni Zapad“ gazi nogama. U mnogobrojnim propovijedima glava crkve naglašava da rat služi da se Rusija štiti od neprijatelja. Njegova retorika jako sliči litanijama Putina o navodnoj izdaji Rusije od Zapada. Oni pokušavaju Rusiji nametnuti svoje vrijednosti. „Ali su naš narod i rukovodstvo prepoznali da te vrijednosti proturiječe našim vlastitima, jer Sveta Rusija, hvala bogu, čuva kršćanske vrijednosti koje su integrisane u sistem nacionalnih vrijednosti“, kaže patrijarh.
Upadljivo je kakve kraljevske poklone Kiril dobija od države. Tako je 600 godina stara ikona Svetog trojstva Aleksandra Rubljova (slika važi kao majstorsko djelo ikonografije i kao najznačajnija ikona ruske tradicije) uprkos žestokim protestima muzejskih stručnjaka iz Tretjakov galerije predana Moskovskoj patrijaršiji i za Božić na -20°C vanjske temperature izložena u crkvi Krista spasitelja. Već prošle godine ova relikvija bila je za tri dana donesena u manastir Trojstvena lavra Svetog Sergeja. Nakon ovog „službenog puta“ na ikoni je utvrđena 61 manjkavost. Treba li Kirilu najpoznatija ruska ikona kao simbol njegove moći?
Izgleda da se ruska pravoslavna crkva sve jače povezuje s Putinovim režimom i ratom
Ovako ili onako treba biti jasno: Sveto trojstvo “štiti“ Rusiju, a istovremeno ne pripada državi nego crkvi. Na veb-stranici Moskovske patrijaršije izvještava se da je predaja ikone uslijedila na lično naređenje Putina. Ministarstvo kulture izjasnilo se protiv jer se boji nepopravljivog oštećenja majstorskog djela. Međutim izgleda da patrijarh Kiril svoje interese može progurati mimo vlade.
Novinarka i autorica s Telegram kanala “Pravoslavlje i zombiji”, Ksenia Luhenko, izražava pretpostavku da inicijativa možda nije uopšte došla od Kirila nego da je to bilo naređenje iz Kremlja: „Uzmite Sveto trojstvo i izvolite se moliti kako treba.“ Putinov režim koji grozničavo radi na svojoj ideologiji treba za to osnovu i pravoslavlje za to je najpogodnije. Sa svojim tradicionalnim vrijednostima o kojima propagandna mašinerija stalno naklapa ona razlikuje Rusiju od „u grijehove potonulog Zapada“. Crkva nudi „pravoslavni dizajn, lijepo pakovanje“, kako to naziva Ksenia Luhenko i daje time režimu sakralnu legitimaciju.
Zauzvrat oni dobijaju od države poklone i zaštitu. Tako izgleda da se Ruska pravoslavna crkva sve jače povezuje s Putinovim režimom i ratom. U intervjuu s egzilskim novinama Verstka jedan sveštenik, koji nije htio otkriti svoje ime, rekao je da su od početka rata crkva i državama u svojim pogledima postali skoro identični i da su se skupovi vjernika pretvorili u partijskopolitičke mitinge. Prema svešteniku eparhije pravoslavne ruske opštine u zapadnoj Evropi, Dimitriju Sobolevskijem, crkva je za većinu Rusa u međuvremenu jedan dio državnog aparata.
Međutim postavlja se pitanje da li ova uska povezanost s državom dugoročno stvarno donosi korist za rusko pravoslavlje. U jednoj propovijedi u novembru prošle godine Kiril je rekao da se ne može označiti kao Rus onaj koji ne ide u crkvu. Ovo stoji u kontrastu s raznim studijama koje pokazuju da Rusija nije pretjerano religiozna zemlja. Prema globalnoj anketi World Values Survey iz 2017. označava se, doduše, 77,4% Rusa kao vjernici, ali većina njih ne ide u crkvu i čak ne znaju najjednostavnija religiozna pravila.
Naizgled tako silna kao nikada prije i skoro spojena s Kremljom crkva u ruskom društvu sve više gubi na ugledu
Religija za nju nije duhovna orijentacija, umjesto toga u prvom planu stoje crkveni rituali koji ispunjavaju „mistične potrebe“. Tako novorođenče mora biti kršteno da ne bi bilo bolesno a sahrana bez sveštenika nije prava, komentira Ksenia Luhenko. Da li patrijarh nastupa za rat ili protiv njega, ne igra za one koji povremeno upale svijeću pred ikonom nikakavu ulogu. Međutim za religiozne ljude izjave patrijarha da pali ruski vojnici dospijevaju direktno u nebo, nisu spojive s njihovim vjerovanjem.
Prema zvaničnim statistikama ruskog ministarstva unutrašnjih poslova, ove je godine 1,4 miliona ljudi posjetilo pravoslavne božićne službe, u poređenju s 2,3 miliona 2020. godine i preko 2,6 miliona 2019. godine. Poziv svećenika također je sve manje omiljen. Samo u poslednjoj godini zatvorena su tri svećenička seminara. Naizgled tako silna kao nikada prije i skoro spojena s Kremljom, crkva u ruskom društvu sve više gubi na ugledu. I opasnost unutrašnje crkvene podjele postaje sve veća pošto se u kleru stvaraju dva lagera: Jedni brane odluke Kremlja, dok se drugi povlače u unutrašnju emigraciju ili čak napuštaju zemlju.
Više od 12 000 ljudi potpisalo je pismo patrijarhu Kirilu podržavajući Alekseja Uminskog. Ono je do sada ostalo neodgovoreno. Pravoslavnu božićnu liturgiju crkve Svetog trojstva već je vodio novi predstojnik protojerej Andrej Tkačev, jedan od najžarljivijih ratnih jastrebova u ruskom kleru, koji je poznat po svojim opskurantnim izjavama. Simbioza između Ruske pravoslavne crkve i države može kratkoročno nuditi političke prednosti, ali dugoročno se postavlja pitanje duhovnog legitimiteta i društvenog ugleda crkve u Rusiji.
Daria Boll Palievskaya slobodna je novinarka i autorica. Ona je urednica nezavisnih online novina Russland.NEWS i piše, između ostaloga, za Zeit Online i MDR.
