Foto: AFP/ANGELOS TZORTZINIS
Sa 176 glasova “za” i 76 glasova “protiv” grčki parlament 16. veljače izglasao je prijedlog zakona kojim će se istospolnim parovima omogućiti sklapanje brakova i usvajanje djece. Time je, kako se naglašava u medijskim izvještajima, Grčka postala prva pravoslavna i prva jugoistočna evropska država koja je uvela ovakvu legislativu, pri čemu je na vlasti konzervativna Nova demokracija premijera Kiriakosa Micotakisa.
Obrazlažući prijedlog Micotakis je u parlamentu rekao da će se ovim zakonom “ljudi koji su dosad bili nevidljivi učiniti vidljivima, a s njima će i mnoga djeca konačno naći domove kakve zaslužuju”. Grčka se ovime svrstala u skupinu 35 država svijeta koje su ozakonile istospolne brakove. Od tih 35 država 21 ih je u Evropi, a njih 16 zajedno s Grčkom članice su Evropske Unije.
Grčke LGBTQ organizacije donošenje ovog zakona nazvale su povijesnim trenutkom, dok je sam Micotakis podršku morao tražiti među opozicijskim strankama. Oko trećine zastupnika Nove demokracije glasalo je protiv ili je bilo suzdržano, a trećina socijalista iz PASOK-a također je bila suzdržana. Pravoslavna crkva u Ateni je organizirala protestni skup, a nadbiskup atenski i cijele grčke, primas Autokefalne pravoslavne crkve Grčke Jeronimos II izjavio je da će ovaj zakon “narušiti društvenu koheziju”. U anketi iz 2022. godine manje od 52 posto Grka tada je podržavalo istospolne brakove, dok je njih nešto manje od 70 posto reklo da crkva ima pravo odbiti obavljati takva vjenčanja.
S druge strane, svi osim dvoje članova opozicijske Sirize glasali su za zakon, a jedina primjedba koju je imao šef Sirize Stefanos Kaselakis, inače deklarirani homoseksualac, odnosila se na činjenicu da se ovim zakonom istospolnim parovima ne omogućava i da postanu roditelji putem surogat majčinstva. Istu primjedbu u svom je priopćenju naveo i Amnesty International, zatraživši od vlade da u budućnosti ozakoni i izmjenu oznake spola u rodnim listovima.
Iako se u kritikama grčkog “zaostajanja” za ostatkom EU kada su u pitanju LGBTQ prava kao osnovni razlog navodi utjecaj Pravoslavne crkve, Grčka je u nekim drugim svjetonazorskim pitanjima liberalnija od nekih katoličkih EU članica, primjerice u pravu na pobačaj. Besplatan pobačaj na zahtjev do 12 tjedna dozvoljen je od 1984. godine, a nakon toga u slučajevima silovanja, incesta, fetalnih abnormalnosti i rizika po zdravlje i život žene.
Micotakis je donošenje ovog zakona najavio čim je u ljeto prošle godine po drugi put na prijevremenim izborima izabran za premijera, te je tom prilikom rekao da je grčko društvo “sazrelo za legalizaciju istospolnih brakova”. Slično kao i u slučajevima nekih drugih evropskih stranaka, i Micotakisova Nova demokracija ovime nastavlja trend ulaženja konzervativnih stranka u svjetonazorski teritorij centrista i liberala. Pritom je zakon donesen u vrijeme kada je Nova demokracija pod teškim kritikama Evropske unije zbog špijunskog skandala koji traje već nekoliko godina. U takvom kontekstu, donošenje zakona o istospolnim brakovima trebalo bi poslužiti kao PR potez za poboljšanje narušenog imidža vladajućih.
Naime Evropski parlament izglasao je 7. veljače rezoluciju kojom “izražava veliku zabrinutost zbog ozbiljnih prijetnji demokraciji, vladavini prava i osnovnim ljudskim pravima”. U rezoluciji se naročito naglašava loše stanje medijskih sloboda i odsustvo napretka u rasvjetljavanju ubojstva novinara Giorgosa Karaivaza, koji je istraživao organizirani kriminal i koji je u travnju 2021. ubijen u Ateni.
Europarlamentarci su osudili i “instrumentalizaciju ‘sigurnosnih prijetnji’ u cilju prisluškivanja političkih protivnika”, te zatražili od vlade da uz pomoć Europola istraži zloupotrebe špijunskog softvera Predator te ukine zakon kojim je obavještajna služba stavljena pod direktnu kontrolu ureda premijera. Kritizirali su i prekomjernu upotrebu policijske sile, “defektnu kvalitetu” pravosudnih institucija, sistemske pushbackove migranata i institucionalno maltretiranje aktivista za ljudska prava. U potezu kakav nije uobičajen, Vrhovni sud na rezoluciju je odgovorio službenim očitovanjem u kojemu je ove kritike nazvao klevetničkim a EP optužio za “nedozvoljeno zadiranje u rad grčkih pravosudnih vlasti”. Osim toga, otkad je u lipnju prošle godine ponovno došla na vlast, Micotakisova vlada intenzivirala je neoliberalne ekonomske politike započete u prethodnom mandatu, naročito one koje se odnose na privatizaciju obrazovanja, zdravstva i drugih javnih dobara.
