Odlučujemo bez emocija. Nas zanima šta će biti za godinu, dvije i više. To šta se danas dešava s carinama ubrzo će biti istorija. Prođe jedan šok, a opet dođe drugi. zato me carine mnogo ne zanimaju. Ja gledam dalje u budućnost.
Šta tamo vidite?
Češku narodnu banku (ČNB) koja pomaže ljudima sanjati o budućnosti bez straha od inflacije. Banku koja zna raditi sa tehnologijama, sa vještačkom inteligencijom, obezbjeđuje stabilnost i dugoročno nisku inflaciju. Zamišljam si jednostavno svijet gdje algoritmi i tehnologija pomažu, ali vrijednosti ČNB-a, moral, stručnost, neovisnost nas drži čvrsto na zemlji. Testiranju vještačke inteligencije na programiranju i automatizaciji procesa u ČNB-u sada sam posvetio više vremena nego čitanju o carinama.
Potrebno nam je da bi ljudi imali motivaciju započinjati preduzetništvo kako bi kasnije sve doveli do prodaje firme i zaradili novac. Uzor ne može biti tehnološki zastarjela firma Škoda Auto, nego firma kao Avast.
Ipak… Ima li rat carinama i događanje oko njega uticaja na češku ekonomiku, a time i uticaj na vaše odlučivanje?
Shvatam da vas zanima kratkoročni razvoj, međutim za budućnost to nije neki veliki događaj. Kad jedna država uvede carine a druga također, onda to poveća cijene roba kojih se to tiče. Carine mogu usporiti trgovanje, a mogu usporiti tok novca u ekonomici, što je više protivinflatorno. Tokom toga druga roba opet može poskupjeti ili pojeftiniti, to mi ne znamo. Inflacija je uslovljena dugoročnim tokom novca, dakle potrošnjom države, ljudi i firmi. Carine doduše kratkoročno utiču na cijene, ali dugoročno mogu imati uticaj samo onda ako bi na to države reagovale povećanjem deficita javnih finansija ili ako bi centralne banke u emocijama pogrešno snizile kamate opet na nulu.
Spominjete izdatke države. Oni sigurno porastu bez obzira na carine pošto Češka planira veće izdatke na odbranu. Moraće se pripremiti i na veća izdvajanja za penzije zbog starenja populacije i polovične reforme. Kakve brige vam stvaraju troškovi države s obzirom na inflaciju?
To je znatno veći problem nego carine. To je nešto što inflaciju dugoročno povećava, a koči ispunjavanje moje vizije o dugoročno niskoj inflaciji. Inflacija dolazi zbog previše brzog toka novca u ekonomici, neekonomskih odluka države, ljudi i firmi. Tako povećani deficit javnih finansija preko veće potrošnje, kupovine ili dotacija ima značajan uticaj na inflaciju. A nije bitno da li su ti troškovi opravdani carinama, odbranom itd.
Šta to znači za utvrđivanje kamatnih stopa na sljedećim zasjedanjima? I s obzirom na rezultate ekonomije koji nisu baš najbolji…
K viziji ČNB-a pripada strategija da bi kamate u budućnosti trebale biti više nego što su bile pet ili deset godina prije pandemije kovida. To što se dešava samo me potvrđuje u mojoj strategiji. Ako sada snižavamo kamate, onda to radimo veoma oprezno. Stalno gledamo na višu jezgrovu inflaciju više nego što bismo voljeli. Ja bih htio biti jastreb koji kontroliše inflaciju a ne dozvoljava povratak nultih kamatnih stopa i ponavljanje grešaka iz kojih se rodila velika inflacija.
Godišnja inflacija je u martu bila 2,7 posto. To je u pojasu tolerancije ČNB-a, ali je stalno visoko iznad ciljne dvojke. Vjerujete li da ćete i pored svih budućih izazova uspjeti da je u dogledno vrijeme snizite?
Ciljamo na nisku inflaciju. U mojoj logici shvatanja i jednoprocentna inflacija je dobra. Jezgrova inflacija iznad dva je rizik i zahtijeva strogu politiku jastreba.
Sada ste otprilike u polovini svoga mandata. Kad ste nastupili, inflacija je bila oko 17 posto, a kamate 7 posto, kamo ih je postepeno povećavao savjet banke vođen vašim prethodnikom Jirijem Rusnokom. Savjet pod vašim vođstvom poslije toga kamate sa kojima se centralne banke bore protiv inflacije nije povećavao. U čemu je onda vaš glavni doprinos u kroćenju inflacije?
U jakoj kruni. U proljeće 2023. uspjeli smo imati najjaču krunu u istoriji, što je pojeftinilo uvoz tada skupih sirovina. Valutna politika počela je tada uspješno djelovati, strogost su osjetili i izvoznici jer je snižena potražnja. Usporio se tok novca u ekonomici – a potom inflacija. Od početka smo komunikovali da glavna strategija bude jaka kruna i stabilnost kamata na višem nivou za duže vrijeme. Ta promjena strategije najviše je djelovala na sniženje inflacije u Češkoj.
Dakle, to je žiri cijenio kad vam je dodijelio titulu najboljeg guvernera svijeta?
Te nagrade pripadaju svim ljudima u Češkoj narodnoj banci iako je moje ime na njima. Jednu nagradu dodjeljuje međunarodni žiri stručnog časopisa Central Banking, a drugu izdavatelj Financial Times. I da, naša borba protiv inflacije bila je glavna stvar koju je žiri cijenio. I da sam održao ono što sam obećao sredinom 2022, kada sam imenovan za guvernera. Inflacija je pala sa 17,5 posto u julu 2022. na tačno ciljanu inflaciju od dva posto, koja je ostvarena u februaru, martu i junu 2024.
U januaru je ČNB imala pedeset tona zlata, a cilj je sto. Važi li to i dalje iako je cijena zlata na rekordnom nivou i vi onda kupujete skupu robu?
Da, zlato kupujemo i dalje. To je slično kao kod akcija. I kad akcije padaju mi našu strategiju ne mijenjamo. I kada nasuprot tome zlato raste mi opet našu strategiju ne mijenjamo. Kupujemo redovno, postepeno i smireno. Hoćemo da imamo u rezervama 100 tona zlata, a cilj ćemo ostvariti 2028. godine. To je važno za obnovu zlatne imovine. ČNB je iznikla 1993, a tada je u rezervama bilo oko 60,7 tona zlata. Kad sam ja nastupio do savjeta banke sve je bilo rasprodano, u rezervama je ostalo samo osam tona zlata, najmanje u istoriji. Novi savjet je počeo kupovati zlato i sada imamo već 56 tona. Radimo to radi diversifikaciji imovine kako bismo imali razne vrste aktive. A također za budućnost, za dalje generacije.
Dok zlato raste, američki dolar, koji je često označavan kao rezervna valuta, slabi. Neki ekonomisti tvrde da je slabi dolar cilj američkog predsjednika jer hoće pojeftiniti izvoz. Šta slab dolar znači za krunu?
Kada pogledate na posljednjih dvadeset pet godina od nastanka evra, bilo je perioda kada je dolar bio slabiji i jači. Danas je njegova vrijednost otprilike na prosjeku posljednjih dvadeset pet godina. Devizno tržište se kreće u oba smjera i nema smisla iz toga izvlačiti neke zaključke. Ne dešava se ništa neuobičajeno.
Dolar je slabio i zbog ponašanja Donalda Trumpa prema guverneru američke centralne banke kad je na njega javno vršio pritisak da snizi kamatne stope. Kako to na vas djeluje?
Nezavisnost centralne banke je najvažnije što nam pomaže obezbijediti nisku inflaciju.
S tim kakve firme imamo povezane su i plate u ekonomici. Te češke tada zaostaju u pristizanju tih njemačkih. Šta se desilo?
Firme nemaju tako veliku maržu kao preduzeća na Zapadu jer smo više isporučioci nego finalni prodavači proizvoda.
Tekst preveo: Ešref Zaimbegović
cnb.cz
