Foto: FB MR
Grupa bosanskohercegovačkih intelektualaca uputila je pismo predsjedniku Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Njemačke Michaelu Rothu povodom situacije u Bosni i Hercegovini i djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Pismo su uputili Senada Šelo Šabić, Senad Pećanin, Edina Bećirević, Sead Turčalo i Vedran Džihić.
Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.
– Obraćamo vam se kako bismo izrazili zabrinutost zbog trenutne situacije u Bosni i Hercegovini. Mir je pod prijetnjom, a stabilnost zemlje je ozbiljno ugrožena. Ovo je posebno značajno imajući u vidu agresiju Rusije na Ukrajinu i činjenicu da se u ovom trenutku vodi rat u Evropi. Ne želimo dizati lažne uzbune, ali želimo skrenuti vašu pažnju jer vjerujemo da će, ako Bosna i Hercegovina ostane na sadašnjoj putanji, to dovesti do nasilnog sukoba. Posljedice takvog sukoba, bez obzira na njegove razmjere, bilo bi teško obuzdati i one bi se osjetile izvan granica Bosne i Hercegovine.
Smatramo da je glavni uzrok destabilizacije u Bosni i Hercegovini udovoljavanje etnonacionalističkim idejama i snagama. Etnonacionalisti promoviraju sektaštvo, netrpeljivost, pravnu nekažnjivost i nepoštivanje vladavine prava. Krše standarde liberalne demokratije i provode politike koje siju podjele i izazivaju strahove među građanima.
Nedavni napad na LGBTQ+ aktiviste uz suradnju policije i desničarskih grupa, gušenje medijskih sloboda usvajanjem zakonskog prijedloga o kleveti kao krivičnom djelu i najava usvajanja zakona o nevladinim aktivistima koji će biti označeni kao “strani agenti”; to je serija povezanih događaja koji svjedoče da je podilaženje autokratskom modelu vladanja u ovom slučaju Milorada Dodika od strane Zapadne međunarodne zajednice dovela do strahovlade u entitetu Republika Srpska.
Ovo je samo recentni primjer iz jednog dijela Bosne i Hercegovine ali je ilustrativan za strukturalni trend u kojem etnopolitički politički lideri korak po korak ugrožavaju demokratsko-liberalni poredak u Bosni i Hercegovini i brzim koracima vode zemlju u opasnu situaciju. Ovakve i slične remetilačke snage imaju i podršku susjednih država u ostvarivanju svojih ciljeva na domaćem tlu.
Time se otvoreno ignorira rezolucija Bundestaga o Bosni i Hercegovini od 8. jula 2022. godine. U skladu sa duhom i sadržajem vaše rezolucije, potrebno je čvrsto ponoviti viziju Bosne i Hercegovine kao države zasnovane na principima liberalne demokratije, u kojoj su njeni građani potpuno ravnopravni bez obzira na etnički, vjerski, rasni ili bilo koji drugi identitet. Skoro 30 godina od završetka rata, mir u Bosni i Hercegovini nije čvrsto uspostavljen jer nacionalisti i dalje teže ka etnički isključivoj vladavini. Istinski napredak postignut u deceniji neposredno nakon rata sistematski je poništavan u posljednjih 15 godina.
Nažalost, politike zapadnih demokratija koje su se zaklele da će podržavati poslijeratni mir – uključujući Njemačku – ne samo da su potpomogle, nego su i ohrabrile trenutnu dinamiku. Građani zbog toga masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu, smanjujući potencijal za domaće reforme.
Znamo da građani Bosne i Hercegovine žele dostojanstven život, ličnu slobodu i prosperitet. Međunarodna zajednica nije odgovorna za njihovu potragu za srećom, ali dijeli odgovornost – sa lokalnim političkim elitama – za održavanje političke strukture koja postaje sve feudalnija i sve manje odgovorna, i u kojoj se društvena infrastruktura za dostojanstven život iz dana u dan smanjuje.
Kako bi spriječila imploziju države i vjerovatne posljedice takve situacije, međunarodna zajednica mora promijeniti svoj pristup – i vratiti se vlastitim principima. Vrijeme je da se prekine lažna dihotomija prema kojoj Bosna i Hercegovina ima samo dvije opcije: rat ili dalje udovoljavanje etnonacionalistima. Da bi se mir sačuvao, Bosna i Hercegovina mora biti suštinski i strukturalno reformirana – sa naglaskom na odgovornosti, transparentnosti i građanskom djelovanju. Sa aktuelnim Ustavom koji je sadržan u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Bosna i Hercegovina nikad ne može postati stabilna i mirna; i nikad neće ispuniti uslove za članstvo u EU jer taj Ustav diskriminira vlastite građane, politički kažnjava složene identitete i ne samo da nagrađuje, nego i nalaže etno-teritorijalnu politiku podjela.
Trenutni poslovni model bosanskohercegovačke politike je upravo održavanje nestabilnosti kako bi se građanima ulio strah u kosti i izvukli resursi od Zapada.
Vrijeme je za Dejton 2.0: nadgradnju postojećeg sistema koje će okončati diskriminaciju, nagraditi istinsku inicijativu i integritet te potaknuti reforme kojima se osnažuje vladavina prava i štite ljudska prava.
Njemačka, kao jedna od osnivačica Evropske unije i njena najmoćnija članica, ima kapacitet – a time i odgovornost – da potvrdi snažnu poruku kako je najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu sistem koji garantira jednaka prava svim njenim građanima, utemeljen na vladavini prava.
Vjerujemo da su to vaši principi i standardi. Vjerujemo da je ovo ideja Evrope koju zajednički dijelimo. Zapravo, bolesti nacionalizma od kojih mi patimo sada su evidentne i u političkom tijelu Europske unije i na širem Zapadu. Naša borba je vaša borba. Pozivamo vas da to prepoznate – u svome interesu koliko i u našem.
Njemačka preko Ureda visokog predstavnika ima i direktnije sredstvo uticaja na pozitivne promjene. Otkako je preuzeo navedenu dužnost u Bosni i Hercegovini 2021. godine, gosp. Christian Schmidt donio je odluke koje su ugrozile izglede za uključivo, otvoreno i otporno demokratsko društvo. Te su odluke ohrabrile etnonacionaliste koji, umjesto da traže kompromis, vjeruju da će maltretiranjem međunarodne zajednice oslabiti državu i proširiti svoje korumpirane mreže moći. Kao njemačkog državljanina i predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, gospodina Schmidta treba ohrabriti da donosi odluke koje spajaju namjerno pokidane niti bosanskohercegovačkog društva, umjesto da ih dalje kidaju.
Gosp. Schmidta treba ohrabriti i da preispita svoj pristup traženju odobrenja za svoje odluke od Srbije i Hrvatske, zemalja koje se i dalje miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini potpiruju agresivni nacionalistički planovi spomenutih susjednih država. Sam gosp. Schmidt nije suština problema. On je zapravo manifestacija pristupa Zapada u odluci da vodi transakcionu politiku lišenu principa – u partnerstvu s etnonacionalistima – u zamjenu za stabilnost. Međutim, takvo kreiranje politike ne donosi ni stabilnost ni demokratiju zasnovanu na vrijednostima.
S obzirom na to da je ova strategija već bezuspješno isprobana sa Rusijom, nema razloga očekivati drugačiji rezultat na Zapadnom Balkanu. Ovo je još žalosnije kad se uzme u obzir izuzetna moć koju Zapad još uvijek ima u ovoj zemlji i regiji te kad se uzme u obzir činjenica kako i dalje većina građana BiH teži tome da jednog dana postanu građani Evropske unije.
Strateško preispitivanje pristupa Zapada prema Bosni i Hercegovini – i cijelom Zapadnom Balkanu – odavno je zakašnjelo, ali je i dalje moguće. Upravo Bundestag može pokrenuti to strateško preispitivanje i dati poticaj parlamentima drugih zapadnih država da preispitaju njihove politike prema Bosni i Hercegovini, kao i da potaknu zajednički strateški pristup koji će napraviti odmak od politike “primirivanja” i “stabilokratije” ka viziji evropske i demokratske Bosne i Hercegovine za sve njene građane.
Mi, dole potpisani, pozivamo njemački Bundestag i ovaj Odbor da nedvosmisleno i beskompromisno stanu iza principa liberalne demokratije kao osnove za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Razumijemo da postoji mnogo važnih i konkurentnih pitanja kojima se Vanjskopolitički odbor mora pozabaviti; ohrabrilo nas je kad smo čuli da je ministrica vanjskih poslova Baerbock izjavila da je Zapadni Balkan jedan od prioriteta aktuelne vlade Njemačke.
Opasnost od narušavanja mira u Bosni i Hercegovini je stvarna. Vladavina etničke isključivosti, politika straha i sve brutalniji napadi na liberalno-demokratske vrijednosti i ljudska prava dovode zemlju na rub nasilja. Implozija Bosne i Hercegovine može se aktivno spriječiti – kao i njene potencijalne negativne posljedice po Evropu.
Kako su evropski narodi naučili kroz bolne i krvave historije, potrebno je napraviti hrabre i odlučne korake ka stvaranju uključivih, otvorenih i otpornih društava koja poštuju vladavinu prava i ljudska prava. Molimo vas da budete glas koji beskompromisno artikulira ovu pozitivnu viziju Bosne i Hercegovine i ohrabruje građane ove zemlje dajući im do znanja da vi vjerujete u takvu viziju. Hvala vam na vremenu izdvojenom da pročitate ovo pismo, ljubazno očekujemo odgovor na njega – navedeno je u pismu.
