Foto: Tačno.net
Prema zvaničnoj statistici, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od 3,5 miliona građana. Od tog broja, 855.000 je zaposlenih, a 738.000 penzionera. Na biroima za zapošljavanje je prijavljeno 325.000 nezaposlenih.
Najniža penzija u Federaciji BiH iznosi 478 KM i nju prima najveći broj penzionera, dok u Republici Srpskoj najniža penzija iznosi 275 KM.
Od 3,5 miliona građana BiH, njih 864.434 je kreditno zaduženo. Podaci Centralne banke BiH, s kraja prošle godine, pokazali su da su građani kod komercijanih banaka zaduženi čak 12,8 milijardi KM, što stambenih, što nenamjenskih kreditnih sredstava.
Dodaju li se rate za otplatu kredita potrošačkoj korpi, građani BiH žive uglavnom kao Coperfild, jer samo uz pomoć mađioničarskih trikova uspiju preživjeti mjesec za mjesecom.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u BiH za septembar 2024. godine iznosi 3.131 KM. Istovremeno, prosječna mjesečna plata isplaćena na području Federacije BiH iznosila je 1.387 KM, a minimalna prema odluci Vlade FBiH je 619 KM.
To u suštini znači da građani ove države, većina njih, koji imaju prosječne plate mogu sebi priuštiti tek trećinu iz potrošačke korpe.
Prema podacima Udruge za zaštitu potrošača „Futura“ u zadnje četiri godine je iznos potrošačke korpe porastao duplo.
„Osnovno je da se oko 1.400 maraka izdvaja samo za hranu. I tu dolazimo do problema, jer jedna prosječna plaća otprilike je tolika. Dakle, dolazimo u situaciju da jedan član obitelji radi bukvalno za hranu. To smo zadnji put imali u feudalnom uređenju, robovlasničkom sistemu, gdje su robovi radili samo za hranu. Dakle mi ne možemo nikako natjerati trgovce da stave cijenu koja odgovara nama“, navodi Marin Bago, predsjednik ove Udruge.
Foto: Tačno.net
Od kraja pandemije Covid 19, cijene u tržnim centrima su divljale, a nadležni ih pravdali cijenama na tržištu, slobodnim tržištem i čime sve ne. Ove godine, cijene nekih artikala su na razini onih od prije pandemije, dok je većini namirnica cijena povećana. Najveći rast zabilježen je kod voća i povrća.
Tako naprimjer, cijena borovnica iznosila je 20 KM, smokvi 10 KM, grožđa 8 KM, špinata 12 KM, buranije 12 KM.
Za kilogram crvenog luka treba izdvojiti između 2 i 4 KM, a za bijeli luk i do 10 KM po kilogramu.
Tezga sa povrćem u marketu, foto: Tačno.net
Vlada za vanredne okolnosti
Vlada FBiH je tokom pandemije Covid 19 ograničila marže na osnovne životne namirnice i gorivo, ali Vlada FBiH ovakve odluke donosi samo u izvanrednim okolnostima.
„Budući da je u prošloj godini došlo do pada inflacije, te su ukinute mjere uvedene u toku pandemije, Vlada je u decembru 2023. godine stavila van snage Odluku o ograničavanju marži za osnovne životne namirnice“, navodi Mirna Sadiković iz Ministarstva trgovine FBiH.
Federalno ministarstvo trgovine u međuvremenu je dogovorilo dobrovoljnu akciju snižavanja i zaključavanja cijena zajedno sa predstavnicima trgovačkih lanaca, udruženjima potrošača i radnicima u trgovini.
“Napravili smo veliki iskorak sa našim projektom ‘’zaključavamo cijene’’ koji je i danas aktuelan, a počeo je 15. decembra 2023. godine. Trgovački lanci na dobrovoljnoj i dogovornoj bazi su snizili i zaključali cijene za osnovne životne namirnice i pokazali društvenu odgovornost omogućivši našim potrošačima da više od 50 proizvoda, i prehrambenih i higijenskih, imaju po sniženoj i stabilnoj cijeni tokom ovog perioda. Takođe, mogli su ostvariti uštede, oko 50 KM po korpi. Takođe, u toku akcije, u spisak proizvoda uvršteno je i nekoliko artikala koje najčešće kupuju oboljeli od celijakije i dijabetesa. Trgovci su i tu pokazali odgovornost prema osjetljivim kategorijama stanovništva“, pojašnjava Sadiković.
Federalno ministarstvo trgovine aktivno je vodilo ovu akciju u prva dva kruga od 15. decembra do 15 juna. Nakon toga poslodavci su sami dogovorili sa udruženjima potrošača nastavak ove akcije u dva navrata, a Ministarstvo je preuzelo ulogu tehničke i informativne podrške.
Polica s brašnom u marketu, foto: Tačno.net
Na snazi je četvrti val ovog projekta koji će trajati do 31. decembra ove godine, a u četvrtom valu snižene su i zaključane cijene za 57 prehrambenih i higijenskih proizvoda.
“Ovaj projekat svakako je uticao i na stabilizaciju cijena i na inflaciju koja je u Federaciji najniža u odnosu na region i prema podacima Federalnog zavoda za statistiku od početka ove godine iznosi oko 1%”, kaže Sadiković.
Slično kao u Federaciji, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske provodi zajedno sa privrednom zajednicom kampanju „Društveno odgovorni“. U sklopu kampanje proizvodi su po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske, a koji su se na dobrovoljnoj osnovi uključili u ovu kampanju.
„Trenutno je u kampanju uključeno 18 trgovaca i trgovačkih lanaca koji su dostavili listu proizvoda dostupnih po sniženim cijenama“, navode iz Ministarstva, te dodaju kako je kampanjom obuhvaćeno više od 400 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije.
Iz Ministarstva kažu kako su u okviru kampanje, značajno niže cijene u asortimanu suhomesnatih proizvoda gdje su cijene niže i do četiri KM kod nekih proizvoda, dok je kod proizvoda za higijenu, posebno kod deterdženta za veš, ovaj iznos 2,5-3,5 KM.
Pored toga, Vlada Republike Srpske usvojila je u februaru ove godine Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Republike Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda „bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500“ i iznosi 1,90 KM po komadu.
„Privredni subjekti ne mogu vršiti promet navedenog proizvoda po cijeni iznad propisane cijene, ali mogu po cijeni ispod propisane cijene“, stoji u odgovoru Ministarstva.
Fenomen „puzajućeg rasta cijena“ prisutan je u BiH u protekle četiri godine, gdje jednostavno iz mjeseca u mjesec, svi mi koji idemo u prodavnice primjećujemo da cijene rastu pomalo, ali stalno.
„Ono što je problem je problem malih plaća. Odnosno, veliki su doprinosi, veliki je iznos doprinosa na plaću i to spriječava u jednu ruku strane investitore da otvaraju nova radna mjesta, a s druge strane, u ovoj sad fazi nedostatka radne snage, jer niko više neće da radi za malo novca i također se i to održava na lančana poskupljenja što proizvoda, što usluga“, pojašnjava Marin Bago iz Future.
Bago smatra kako su bh. vlasti propustile da na vrijeme počnu raditi na poreznim reformama.
„Porezne reforme zaista nisu prilagođene tržištu, razvoju, radnoj snazi, iznosu plaća i tu se mora nešto mijenjati“, navodi on.
Higijenske potrepštine na akciji, foto: Tačno.net
Bh. ekonomija je dobrim dijelom bazirana na uvozu, ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila cjelokupne potrebe stanovništva. Shodno tome, cijenu određuju proizvođači, distributeri i trgovci. S druge strane, u BiH je slobodno tržište i slobodno formiranje cijena i ova vlast nema zakonsko uporište za određivanje maloprodajnih cijena.
„Kada je riječ o proizvodnji hrane u Federaciji moram napomenuti da je ova Vlada FBiH izdvojila značajna sredstva za poticaje poljoprivrednicima u iznosu od 175 miliona KM, što je za 8,5 posto više nego u budžetu za 2023. godinu koji smo naslijedili od prethodne Vlade“, napominje Mirna Sadiković iz Federalnog ministarstva trgovine.
Međutim, u tome, prema mišljenju Marina Bage, nije rješenje.
„Nije normalno da jedna zemlja, kad govorimo o hrani, isključivo se bazira na uvozu. Dakle, nama treba mobilizacija domaće poljoprivrede i stočarstva. Sistem subvencioniranja poljoprivrednika nije dao rezultate i to se mora mijenjati. Treba što prije krenuti u reforme“, smatra Bago.
Rekordne vrijednosti od 17,5 posto inflacija je dostigla u oktobru 2022. godine, te postupno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila šest posto, u skladu s prognozama Centralne banke BiH, a do kraja 2024. godine očekuje se njen daljnji pad.
