Foto: šg
Izvještaj obuhvata objave medija na internetu i izjave javnih ličnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori koje negiraju, minimiziraju, relativiziraju ili na drugi način izvrću činjenice o genocidu u Srebrenici.
U izvještaju je zabilježeno 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u periodu od maja 2022. do maja 2023 godine, između ostalog je navedeno i kako je poricanje genocida u Srebrenici srpskih dužnosnika i medija u BiH i na Balkanu značajno oslabilo tokom prošle godine, ali je još uvijek prisutno.
Negiranje genocida kažnjivo je prema Krivičnom zakonu BiH, nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka iz 2021.
U Tužilaštvu BiH od 2021. godine evidentiran je 71 predmet koji se odnosi na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u vezi s negiranjem genocida, ali ova institucija nije zaprimila nijedan izvještaj o učinjenom krivičnom djelu od bilo kojeg policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno za procesuiranje. Prijave uglavnom dolaze od građana ili nevladinih organizacija.
Zbog svega toga dosad nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida, rekli su u julu 2023. iz Tužilaštva.
Osim Dodika, među negatorima genocida našli su se i Zoran Milanović predsjednik Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH te Nenad Kecmanović, penzionisani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika.
Poražavajuće je da se najviše slučajeva negiranja genocida dešava u mjesecu julu kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida.
Genocid na području Srebrenice, koja je bila zaštićena zona Ujeinjenih nacija, potvrđen je pravomoćnim presudama međunarodnih sudova, kao i pravosudnih institucija u regionu.
Presudama je činjenično, temeljeno na relevantnim materijalnim dokazima, svjedočenjima i vještačenjima, verificiran najteži zločin i jedini genocid počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Prema presudama međunarodnih i sudova u BiH, u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine ubijeno više od 8.000 Bošnjaka
Za genocid i zločine u Srebenici do sada je osuđeno oko 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterisani kao genocid, jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH. Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
