foto: AFP
„Potrebno je revidirati strategiju Europske unije za Siriju i surađivati sa svim akterima kako bi se stvorili uvjeti za dobrovoljan, siguran i održiv povratak sirijskih izbjeglica u njihovu domovinu,” izjavila je italijanska premijerka Giorgia Meloni u utorak pred italijanskim Senatom uoči sastanka lidera EU.
Nakon što je diktator Bashar al-Assad 2011. godine nasilno ugušio proteste, što je preraslo u krvavi građanski rat, njegova vlada bila je optužena za korištenje hemijskog oružja protiv vlastitog naroda i za mučenje.
EU je prekinula diplomatske veze sa Sirijom 2011. godine. Režim je opstao i njegove operacije su se nastavile uglavnom zahvaljujući vojnoj podršci ruskog predsjednika Vladimira Putina. Građanski rat je od tada dospio u stanje zastoja, a sirijski predsjednik je suočen s gotovo potpunom globalnom izolacijom.
Meloni planira pokrenuti pitanje odnosa s Damaskom na sastanku 27 lidera EU u Briselu u četvrtak, rekli su za POLITICO dva diplomata EU.
Ovi pozivi jedne od najvećih zemalja EU nadovezuju se na koordinirani pritisak grupe drugih zemalja, od kojih neke imaju desničarske ili krajnje desničarske stranke u vladi (ili koje podržavaju vladu), poput Austrije i Mađarske.
Pritisak za normalizaciju odnosa sa ratom pogođenom Sirijom i njenim predsjednikom dolazi nakon rasta podrške antiimigrantskim strankama nakon evropskih izbora u junu, posebno Nacionalnom okupljanju u Francuskoj i Alternativi za Njemačku.
U posljednjim sedmicama, poljski premijer izazvao je kritiku izvršne vlasti EU izjavom da će Varšava suspendovati pravo na azil migrantima koji dolaze u Poljsku preko Bjelorusije, njemački kancelar Olaf Scholz zatvorio je granice svoje zemlje prema susjedima iz EU nakon napada nožem u kojem je navodno učestvovao migrant, a novi francuski premijer Michel Barnier izjavio je da bi EU pravila o deportaciji trebala biti revidirana kako bi se ubrzale protjerivanja.
Jedan diplomat EU potvrdio je Melonine stavove, rekavši da su izraelske kopnene operacije nakon invazije na Liban početkom oktobra dodatno pojačale pritisak za deportaciju sirijskih migranata. Prema podacima U.N., skoro 200.000 Sirijaca i Libanaca pobjeglo je u Siriju od početka oktobra. U Evropi je, prema podacima Agencije za izbjeglice U.N. iz 2021. godine, više od milion sirijskih izbjeglica i tražitelja azila stiglo u posljednjih 10 godina.
„Situacija na Bliskom istoku potpuno je promijenila raspravu,“ rekao je diplomat EU, referirajući se na trenutni rat u Libanu.
Asadova šarmantna ofanziva
Predsjednik Asad, sa svoje strane, želi obnoviti odnose sa susjedima i globalnim liderima. Godine 2023, primio je zagrljaj od saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana na sastanku arapskih lidera u Saudijskoj Arabiji (zemlja koja je u početku podržavala neke sirijske pobunjenike), kojem je prisustvovao prvi put nakon više od deset godina.
Već godinama vodi šarmantnu ofanzivu, poručujući Sirijcima koji su pobjegli da je sada sigurno vratiti se. Godine 2016. Asad je rekao grupi ruskih novinara: „Potičemo svakog Sirijca da se vrati u Siriju.“
U novije vrijeme, Sirija finansira kampanju zapadnih influensera kako bi poboljšala imidž zemlje i ponovo pokrenula turizam, koji je uglavnom bio mrtav više od deset godina.
Međutim, zvaničnici još uvijek nisu iznijeli plan kako bi se mogao dogoditi takav pomak ka normalizaciji odnosa. „Niko ne kaže: pozvat ćemo Asada,“ rekao je jedan zvaničnik EU. „Niko se ne usuđuje to otvoreno pokrenuti, ali to je skriveni prijedlog nekih.“
U julu, sedam zemalja EU (Austrija, Italija, Češka, Slovačka, Slovenija, Grčka, Hrvatska i Kipar) pozvalo je šefa vanjske politike EU da preispita strategiju EU za Siriju. Cilj, kako su naveli, bio je poboljšanje humanitarne situacije u Siriji, kao i olakšavanje povratka migranata u određene regije zemlje.
Za druge, situacija je složenija.
Nizozemska još nije spremna podržati planove za ponovno pokretanje pregovora sa Sirijom jer se prema domaćoj procjeni Sirija ne smatra sigurnom zemljom, izjavio je njen ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp za POLITICO.
„Holandska politika je da Sirija nije sigurna za povratak tražitelja azila. Hoće li se to promijeniti u budućnosti, zavisi od cijelog mehanizma koji je depolitiziran kako bi Holandija mogla procijeniti u kojoj mjeri je Sirija sigurna za povratak migranata,“ dodao je.
Odgovor šefa vanjske politike EU na pismo sedam zemalja članica bio je kratak.
„Način na koji sirijski režim djeluje decenijama dobro je poznat i dokumentiran, uključujući direktnu podršku Rusije i Irana,“ napisao je Josep Borrell u pismu datiranom 28. augusta, do kojeg je POLITICO došao.
„U svakom slučaju, budite uvjereni da je EU uvijek bila spremna istražiti načine kako bolje podržati sirijski narod i njegove legitimne aspiracije.“
Međutim, neki unutar EU čvrsto vjeruju da je vrijeme da se barem pokrene rasprava, čak i ako je „prerano reći hoćemo li uspjeti u bilo čemu,“ izjavio je jedan visoki diplomat EU.
„Asad je tu, nema opravdavanja za njega, ali Evropa je primila više od 1,2 miliona sirijskih građana,“ rekao je Alexander Schallenberg, austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove.
„Naš prijedlog je objektivna procjena: gdje smo trenutno, gdje trebamo ići, jer jednostavno ne postižemo rezultate koje bismo željeli postići.“
Stuart Lau je doprinio izvještavanju
Preveo i prilagodio: Tacno.net
