Evropa pooštrava krivično-pravnu zaštitu životne sredine

Vijeće Evrope prepoznalo je da zločin protiv životne sredine i njegov učinak ne poznaju granice. Nijedna država nije imuna na ekološki zločin, čak i kada se ne događa na njezinoj teritoriji, a takva transnacionalna priroda krivičnih djela protiv životne sredine pojačava više potrebu za odgovorom u kojem bi krivično pravo trebalo igrati važnu ulogu.

Nova Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti životne sredine putem krivičnog prava prvi je međunarodni pravno obvezujući instrument za rješavanje krivičnih djela protiv životne sredine, pokrivajući širok raspon krivičnih djela koja pogoršavaju trostruku planetarnu krizu klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka biodiverziteta.

Svrha Konvencije je spriječiti i boriti se protiv krivičnih djela protiv životne sredine, promovisati nacionalnu i međunarodnu saradnju i uspostaviti minimalne pravne standarde koji će voditi države u njihovim nacionalnim zakonodavstvima. Kao glavni cilj postavljena je promocija i unapređenje zaštite životne sredine.

Konvencija će biti otvorena za pristupanje krajem 2025. godine, kada će i Bosna i Hercegovina moći postati njena članica—što je legitimno očekivanje šire javnosti.

Pristupanjem Konvenciji država bi se obavezala na dodatno unaprijeđenje zakonodavstva u oblasti zaštite životne sredine, a kao pravnom okvir može biti dobar alat tužilaštvima—naročito kod utvrđivanja korporativne i odgovornosti pravnih lica.

Takođe, posebna vrijednost je i ta što Konvencija pruža garancije i zaštitu prijavitelja krivičnih djela protiv životne sredine. Kako saznanjima o počinjenju navedenih krivičnih djela uglavnom raspolažu građani, aktivisti ili novinari—koji zbog toga mogu biti izloženi raznim pritiscima—nadležne predstavnike BiH pozivamo da Konvenciju potpišu i ratifikuju čim to bude moguće.

Centar za životnu sredinu nastaviće da prati ovaj proces, te i druge relevantne procese unaprjeđenja pravnog okvira pri Vijeću Evrope, kao što je to usvajanje Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) o prepoznavanju prava na zdravu životnu sredinu.

Iako je u 2022. godini ovo pravo Generalna skupština Ujedinjenih Nacija prepoznala kao osnovno ljudsko pravo, koju Rezoluciju UN-a je potpisala i BiH, ipak za pravno obavezujući Protokol uz EKLJP je potreban konsenzus svih članica Vijeća. Stoga ohrabrujemo državne predstavnike da pitanje zaštite životne sredine prepoznaju kao jedno od temeljnih pitanja budućnosti našeg društva—te da pruže svu neophodnu podršku naporima međunarodne zajednice.

czzs.org

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Tačno.net

Tačno.net

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Aktom Federalnog ministarstva okoliša i turizma Termoelektrani Tuzla je data saglasnost da nastavi sa realizacijom projekta razvojnih aktivnosti i izvrši probno suspaljivanje mješavine uglja i...
Kineske kompanije nemaju konkurenciju na velikim državnim gradilištima u Republici Srpskoj. Tako je i u slučaju HE Dabar, jednom od najvećih gradilišta gdje se, uprkos...
Od odgovora koje dobiju od zvaničnih institucija, zavisiće i daljni koraci eko aktivista. Kada je riječ o zaštite prirode, pominju i moguće tužbe, ukoliko se...
Iako se o recikliranju otpada u Bosni i Hercegovini govori jako dugo, ono i dalje nije zaživjelo u punom kapacitetu. Nemar nadležnih, slaba edukacija i...