Ceremonija otvorenja na COP28 u Dubaiju, foto: Giuseppe Cacace/AFP
Konferencija o klimi u Dubaiju započela je s iznenađenjem. Njemačka i domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati, najavili su na susretu da žele pokrenuti fond za katastrofe za siromašne zemlje. Za to će se na raspolaganje staviti ukupno 200 miliona evra. Njemačka će finansirati polovinu ove sume. Emirati su time prva naftna i zemlja u razvoju koja je dala ovakvu najavu.
„Njemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati idu zajedno naprijed. Istovremeno zajedno pozivamo sve zemlje koje žele i imaju mogućnost da također doprinesu novom fondu protiv klimatskih šteta“, rekla je njemačka ministrica razvoja, Svenja Schulze, kratko nakon otvaranja konferencije. „Zaključak je ‘vrijedan signal‘ da je svjetska zajednica i u teškim vremenima sposobna za globalno sporazumijevanje“, rekla je ministrica.
Konkretno se radi o takozvanom Loss and Damage Fonds (L&D). S novcem treba da se podrže i obeštete one zemlje koje su posebno jako pogođene posljedicama promjene klime. Jer već sada zagrijavanje planete prouzrokuje visoke gubitke i štete, naprimjer kroz ekstremne vremenske pojave kao poplave, oluje i suše.
To često vodi u katastrofe siromašnije zemlje koje su relativno malo učestvovale u nastajanju klimatske krize jer same ne emituju toliko ugljen-dioksida štetnog za klimu (CO2) ili drugih supstanci kao industrijske države. Već godinama male ostrvske države kao Maldivi, Kiribati ili Tuvalu i zemlje u razvoju zato i na klimatskim konferencijama traže da se industrijske zemlje kao glavni uzročnik zagrijavanja planete podijele na ovim troškovima.
Neuobičajena alijansa
Do sada je L&D fond jedva krenuo s mrtve točke, na COP27 u egipatskom Sharm el-Sheikh delegati iz skoro 200 država mogli su se dogovoriti tek o osnovnom modelu finansiranja. Prema tome, fond treba da bude kod Svjetske banke. Da bi novčana kasa uopšte mogla startovati, potrebna je minimalna suma od 200 miliona evra. Sada su to obezbijedili Njemačka i UAE. Do toga je došlo jer je Jochen Flasbarth, dugogodišnji njemački pregovarač o klimi i državni sekretar u ministarstvu razvoja, od oktobra u pozadini pregovarao s predsjednikom COP Sultan al-Jaberom, kažu iz krugova ministarstva. Podršku je davala Jennifer Morgan, posebna ovlaštenica za klimu u ministarstvu vanjskih poslova.
Obojica su se sreli više puta i dogovor konačno telefonski finalizirali. Međutim, do posljednje minute bilo je nejasno da li će to uopšte biti u redu, jer je na otvorenju moralo oko 200 zemalja fond još jednom prihvatiti. Bez ovog glasanja ova obećanja ne bi vrijedila.
Stručnjaci vide u ovom poduhvatu Njemačke i UAE strategijsku alijansu između jedne industrijske i jedne zemlje u razvoju. „Želi se izgraditi most između klasičnih zemalja donatora i novih, netradicionalnih davalaca“, naglasila je ministrica Schulze. Jer mnoge zemlje koje su prije 30 godina još bile zemlje u razvoju, mogle bi u međuvremenu prihvatiti da nose svoj dio odgovornosti za globalne klimatske štete.
Posmatrači pretpostavljaju da se time trebaju pod pritisak staviti i zemlje kao Kina, Saudijska Arabija ili SAD. „To sada stavlja pod pritisak i druge velike uzročnike klimatske krize da uplaćuju u fond“, objašnjava Sabine Minninger, klimatski stručnjak iz udruženja „Hljeb za svijet“, koja prati samit u Dubaiju. „Sada druge zemlje više nemaju izgovora da izbjegavaju finansijski pristanak.“ Obećanje UAE jeste senzacionalan slučaj i „presedan“. Po prvi put jedna zemlja u razvoju time preuzima odgovornost za klimatsku krizu.
Srušen stari svjetski poredak
Emirati su zvanično još uvijek uključeni u zemlje u razvoju, a također i države kao Saudijska Arabija. One su organizovane u grupu G77 koja na klimatskoj konferenciji UN tvori takozvanu pregovaračku alijansu. Podjela između zemalja po mnogim je stručnjacima zastarjela i potiče iz 1992. godine kada je osnovana klimatska okvirna konvencija.
Tada su zemlje bile podijeljene na industrijske i zemlje u razvoju. Obećanje UAE razbija prvi put tu logiku – jer realnost se otada drastično promijenila. Kina je trenutno najveći emitent, a i države zaliva su zemlje s enormno visokom emisijama CO₂ po glavi stanovnika.
Iznenađujući korak UAE mogao bi zbog toga imati pozitivne posljedice za cjelokupno pregovaranje – daleko iznad samog fonda pomoći za siromašne zemlje. „Stari svjetski poredak“ sprečavao je do sada da se i zemlje s enormnim CO2 bilansom kao Kina (oko četvrtine globalne emisije stakleničkih gasova) ili trenutno i Indija i Brazil osjećaju odgovornim kod zaštite klime i kod pomoći za siromašne zemlje.
To je i nadanje njemačke delegacije: “Ova spremnost za dogovaranjem odmah na početku konferencije stvara povjerenje. Ja sam uvjerena da će na ovoj bazi slijediti dalji napredak“, nada se i njemačka ministrica razvoja.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
