‘Krojenje’ imuniteta po mjeri Milorada Dodika

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj su u novom pohodu protiv odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Najavljuju donošenje zakona o imunitetu kojim će biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika.To je, naime, jedan od članova nacrta zakona koji će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine RS, čije zasijedanje je zakazano za 12. decembra.

foto: Dejan Rakita

Osim ovog člana u nacrtu zakona, u koji je RSE imao uvid, definiše se da zvaničnici zakonodavne i izvršne vlasti ne mogu odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti.

Nacrt zakona o imunitetu koji će se naći pred poslanicima Skupštine RS 12. decembra 2023.
Nacrt zakona o imunitetu koji će se naći pred poslanicima Skupštine RS 12. decembra 2023.

To znači da poslanici u Skupštini RS, članovi Vlade RS, predsjednik i dva potpredsjednika, te delegati u Vijeću naroda RS neće biti, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, krivično ili građanski odgovorni za glasanje za zakone, odluke ili potpisivanje ukaza, između ostalog.

Upravo za to se trenutno tereti Milorad Dodik, predsjednik RS i Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS protiv kojih se vodi postupak u Sudu BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Dodiku prijeti zatvorska kazna do pet godina zatvora i zabrana rada u svim javnim institucijama i preduzećima, jer je potpisao ukaze kojima se omogućuje stupanje na snagu zakona u RS o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika u BiH i odluka Ustavnog suda BiH.

Te zakone, usvojene u Skupštini RS, prethodno je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio 1. jula ove godine. Tad je, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je neprovođenje odluka visokog predstavnika definisao krivično djelo.

Za Ambasadu SAD u Bosni i Hercegovini nacrt zakona o imunitetu je “jasan pokušaj da se Milorad Dodik i zvaničnici u vlasti Republike Srpske (RS) zaštite od odgovornosti za bilo kakve nelegalne radnje koje su počinili ili će počiniti”.

Šta još kažu u ambasadi SAD?

U Ambasadi SAD u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu i da će Zakon o imunitetu RS “omogućiti veću korupciju i zloupotrebu vlasti od strane zvaničnika RS”, te da nije u skladu sa međunarodnim standardima.

“Njegovo usvajanje značilo bi da se međunarodne pravne norme ne primjenjuju u RS i da se podriva vladavina zakona”, navode u Ambasadi SAD u BiH za RSE.

Pozivaju i poslanike da ne usvoje nacrt zakona.

“Građani RS zaslužuju transparentnu i odgovornu vlast koja je fokusirana na stvaranje političkog, ekonomskog i sigurnosnog okruženja neophodnog za prosperitet građana, njihove djece i unučadi. Predloženi nacrt zakona o imunitetu vodi RS u suprotnom smijeru”, istakli su u Ambasadi SAD u BiH.

Šta se još navodi u Nacrtu zakona?

Visoki predstavnik se u tekstu Zakona definiše kao “lice koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”.

Vlasti u RS ne priznaju Schmidta za visokog predstavnika u BiH, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Zakon predviđa retroaktivnu primjenu, odnosno odnosi se na krivične ili parnične postupke počevši od 1. avgusta 2021. godine.

Zakon predviđa retroaktivnu primjenu, odnosno odnosi se na krivične ili parnične postupke počevši od 1. avgusta 2021. godine. Radi se o datumu kada je Christian Schmidt preuzeo dužnost visokog predstavnika u BiH.
Zakon predviđa retroaktivnu primjenu, odnosno odnosi se na krivične ili parnične postupke počevši od 1. avgusta 2021. godine. Radi se o datumu kada je Christian Schmidt preuzeo dužnost visokog predstavnika u BiH.

Radi se o datumu kada je Christian Schmidt preuzeo dužnost visokog predstavnika u BiH.

U prethodnom Zakonu o imunitetu RS, kojeg je nametnuo 2002. godine tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni su poslanici i delegati u Vijeću naroda RS, a od građanske odgovornosti predsjednik i potpredsjednici RS, te entitetski premijer i ministri u Vladi RS.

U Nacrtu novog zakona sada su krivičnim imunitetom obuhvaćeni i predsjednik RS sa potpredsjednicima, te premijer i članovi Vlade RS.

Šta kažu predlagači zakona?

Tekst Nacrta u skupštinu je uputila “grupa poslanika”, a potpisnik zahtjeva za skupštinsku raspravu je Kostadin Vasić, poslanik Ujedinjene Srpske u Skupštini RS. Radi se o partiji koja je u koaliciji sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Vasić za RSE navodi da je predloženi zakon “reakcija na odnos Federacije BiH i stranaca u odnosu na Republiku Srpsku, kao i hajku koja se diže na visoke funkcionere iz svih stranaka i Vlade RS”.

Na upit RSE-a da li se zakon predlaže zbog procesa protiv Dodika, Vasić je odgovorio:

“Naravno da Republika Srpska mora da se zaštiti, da zaštiti svog predsjednika, člana Predsjedništva (BiH) i sve ostale funkcionere koji obavljaju dužnost i na nivou BiH i na nivou RS”.

U opozicionoj Partiji demokratskog progresa (PDP) za RSE navode da neće podržati Nacrt zakona o imunitetu.

Šef poslaničkog kluba PDP u Skupštini RS Igor Crnadak mišljenja je da se “radi o potpuno nepotrebnom zakonu”.

“Radi se o zakonu kojim vlast, odnosno Ujedinjena Srpska, u ime SNSD-a, pokušava da stvori novi neprobojni bedem prema funkcionerima. Umjesto popravljanja položaja građana, popravlja se i unapređuje položaj funkcionera”, kaže Crnadak.

Crnadak nije želio da komentariše da li je sudski proces protiv Dodika motiv za novi zakon.

“Ne mogu ja reći šta su njihovi motivi u smislu pojedinačnih lica i da li se tu radi zbog nekog pojedinačnog političara, ali mislim da taj zakon ne treba uopšte da se usvoji. A drugo, mislim da čak i kada bi bio usvojen, ni meni nije najjasnije kako bi funkcionisao, na koji način bi, na primjer, mogao zaštititi nekoga od eventualnog sudskog procesa pred Sudom BiH”, navodi Crnadak.

Kako će se provoditi Zakon?

Kostadin Vasić, iako zvanično predlagač, nije mogao da objasni kako će izgledati provođenje Zakona o imunitetu RS u praksi, tačnije, kako će njime biti omogućeno Dodiku da se pozove na imunitet pred Sudom BiH.

“Pitanje je sad i koliko će taj zakon oni poštovati, jer očigledno da ništa ne poštuju, koliko će ga poštovati stranci i Bošnjaci na nivou Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine”, rekao je Vasić.

U tekstu Nacrta navodi se da se pitanje imuniteta rješava odlukom suda pred kojim se vodi krivični postupak, nakon što lice protiv koga se vodi proces izjavi da je osnova za pokretanje krivičiog postupka izvršena u okviru njegovih dužnosti.

Dodaje se i kako se protiv odluke suda može podnijeti žalba Ustavnom sudu Republike Srpske.

Pred Sudom BiH se ne može primijeniti entitetski zakon

Kako kaže Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava, “nacrtom zakona u RS politički se zloupotrebljava pravo na imunitet, jer taj pravni institut ne može da štiti dužnosnike, ukoliko oni, obavljajući dužnost ili funkciju, krše zakon”.

“U procesima pred Sudom BiH se ne mogu primijeniti entitetski zakoni, oni ne vrijede za postupak koji se vodi pred državnim sudom (protiv Dodika). E sad, ovdje je interesantno dalje pratiti situaciju kako će se ponašati i Sud BiH, kako će se ponašati visoki predstavnik. Ovo je još jedan izazov praktično visokom predstavniku u smislu ‘ti si ništa ovdje, ti si bezveze ovdje i mi te ne priznajemo'”, kaže Bakšić za RSE.

On ističe kako u regiji, u susjednim zemljama postoje zakoni koji predviđaju imunitet.

“Postoji u teoriji imunitet neodgovornosti i to znači da nosilac funkcije može obavljati svoju funkciju i da neće odgovarati krivično za one radnje koje je proveo u okviru svoje funkcije. Ali, se podrazumijeva da sve radnje koje poduzima, poduzima u skladu sa zakonom”, navodi Bakšić.

Dodaje kako postoji i imunitet nepovredivosti koji definiše “da, ako se posumnja da je krivično djelo počinio izabrani zvaničnik, recimo član parlamenta, ne može biti uhapšen bez saglasnosti parlamenta”.

“Samo nigdje nemate ovako sada nakaradno postavljeno, kao u ovome prijedlogu zakona. Oni kažu, mi ćemo biti pod imunitetom u slučaju nepoštovanja odluka visokog predstavnika, jer je on nelegitiman. A visoki predstavnik dođe u Ujedinjene nacije kao visoki predstavnik i tamo ga priznaju kao legitimnog i podnosi izvještaje”, zaključuje Bakšić.

Imunitet je, zapravo, po njegovim riječima, institut prevashodno namijenjen za zaštitu djelovanja opozicionih poslanika u parlamentima, da mogu da se kritički odnose prema vlasti, da postavljaju poslanička pitanja i podnose interpelacije bez straha da će biti uhapšeni.

Kakva je dalja procedura?

Da bi Zakon o imunitetu RS stupio na snagu, potrebno je, da nakon razmatranja i usvajanja nacrta, bude usvojen i u formi prijedloga.

Kostadin Vasić naveo je da postoji većina u Skupštini RS da tekst Nacrta bude usvojen.

Ministar pravde RS Miloš Bukejlović, za Javni medijski servis, Radio Televiziju Republike Srpske, naveo je da će Zakon o imunitetu RS ide u redovnu proceduru.

To podrazumijeva i javnu raspravu o čijoj dužini će takođe da odluči Skupština RS.

RSE

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Milorad Milojević/RSE

Milorad Milojević/RSE

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
“Novinari u BiH nastavljaju raditi u okruženju koje guši te ima loše uslove za rad.” ...
Republika Srpska i Srbija su vjerovatno jedina dva preostala mjesta u Evropi u kojima određeni političari koketiraju sa Rusijom, održavaju otvorene kontakte sa tamošnjim režimom,...
Jer, ako se BiH vojska raspadne – što onda? Što će učiniti Hrvatska? Hoće li još jednom, kao i 1993., sramotno zajahati secesionistički val, ili...
Kakav god da je slučaj, očigledno se radi o pokušaju gušenja kritike, a ovo samo po sebi dovoljno govori koliko je propaganda srpskog nacionalizma,...