Moć u opasnosti

Monarhije na Zalivu u posljednjih deset godina znatno su dobile na globalnom uticaju. Međutim eskalirajući rat na Bliskom istoku ugrožava njihove ciljeve.

U posljednje vrijeme imali su puno razloga za smijanje: katarski emir Tamim bin Hamad al-Thani i saudijski krunski princ Mohammed bin Salman – Foto: DPA

Nakon političkih prevrata u toku takozvanog arapskog proljeća prije više od jedne decenije arapski svijet doživio je fundamentalni zaokret i uspostavio novi poredak. Nekada uticajni centri moći kao što su Egipat, Sirija ili Irak otada su oslabljeni internim ratovima, krizama i konfliktima te su time izgubili nekadašnju poziciju vodeće sile u regionu.

Umjesto toga u protekloj deceniji u prvi plan dolaze monarhije na Zalivu bogate naftom i gasom, prije svega Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Katar te ispunjavaju nastali vakuum moći kroz nestanak tradicionalnih snaga u Kairu, Bagdadu ili Damasku. Stoga se posljednjih deset godina može opisati kao decenija zalivsko-arapskog uspona.

Na Zalivu se etablirala nova generacija vladalaca kojoj je uspjelo kombinacijom beskompromisne politike moći, ambicioznim ciljevima diverzifikacije gospodarstva, društvenom liberalizacijom i tvrdom represijom ne samo konsolidirati svoj vlastiti status kao nesporne rukovodne figure nego i razviti poslovni model koji treba da izazove globalno dejstvo. Temeljen na visokim prihodima iz poslova s naftom i gasom mogao se proteklih decenija razviti gospodarski model koji počiva na principima davanja rente: vladajuće dinastije bile su uz pomoć prihoda iz proizvodnje nafte i gasa u lagodnoj poziciji da mogu svojim društvima ponuditi sveobuhvatan sistem blagostanja, u kome su stavili na raspolaganje besplatno zdravstveno osiguranje i poresku slobodu kao protutežu za političku lojalnost.

Posljednjih deset godina može se opisati kao decenija zalivsko-arapskog uspona

Međutim ovaj je sistem pred kolapsom: izvori nafte idu prema kraju i globalni energetski zaokret u vremenu klimatskih promjena može se, doduše, odužiti, ali ne i zaustaviti. To se i na Zalivu shvatilo i shodno tomu djelovalo. U Saudijskoj Arabiji dolazi mlado stanovništvo na tržište rada i ne može se više alimentirati isključivo prihodima od nafte. Zbog toga se pod moćnim krunskim princom Mohammedom bin Salmanom forsira gospodarska diverzifikacija koja cilja na to da se postave nezavisno od nafte, da se podstiču novi gospodarski sektori i stvaraju radna mjesta za mlade generacije. Zato se investiraju milijardske sume u gigaprojekte – kao umjetni tehnološki grad Neom na Crvenom moru – u turizam, branšu zabave ili sportsku industriju, da bi se pojačano stvarala radna mjesta, nacionalizovalo tržište rada i širilo domaće gospodarstvo.

Moćni saudijski razvojni fond PIF (Public Investment Fund), koji vodi krunski princ, jeste u ovoj strategiji postao jedan od najdjelotvornijih instrumenata saudijske investicione ofanzive na cijelom svijetu. PIF je 2022. raspolagao imovinom od 776 milijardi američkih dolara, a time je povećao svoja ulaganja do 10% u odnosu na prethodnu godinu. U istom je periodu PIF osnovao 25 novih preduzeća i kupovao učešće u firmama. Tu spadaju ne samo saudijska preduzeća kao što je naftni gigant Aramco nego i Facebook, Disney, E-gaming veličine Sports i Konami, proizvođač aviona Boeing ili Bank of America – trenutno PIF spada među pet finansijski najjačih fondova na svijetu.

Uz pomoć PIF i u okviru ambicioznog programa modernizacije Vision 2030 Saudijska Arabija želi postati čvorište globalne trgovine, lukrativna investiciona lokacija i atraktivna turistička destinacija. Ove ciljeve svom silom slijedi krunski princ koji se prezentira kao arhitekt nove Saudijske Arabije i mnogim mladim ljudima nudi perspektivu da izađu iz okoštalog patrijarhalnog sistema patronaže ranijih decenija i da se nanovo definišu. Ova strategija počiva na kombinaciji društvenog otvaranja i političke represije, ali se suprotstavljanje i kritika agende saudijskog vođstva ne trpi, dok istovremeno prije svega žene dobijaju više prava i mogućnosti na tržištu rada, a mladi se ljudi, u odnosu na prije, mogu ostvariti preduzetnički, umjetnički i sportski – sve dok ne dovode u pitanje politički sistem.

U okviru preuzimanja moći Talibana u Afganistanu katarsko vođstvo uspjelo je organizovati evakuaciju međunarodnih trupa

Time Saudijska Arabija u nekim područjima kopira poslovne modele manjih zalivskih susjeda Katara i UAE: tamo je započela uspješna istorija globalnog uspona već početkom 2000-ih godina. Otada se Dubai etablirao kao finansijsko i turističko uporište dok je emiratski predsjednik i vladalac Abu Dabija Mohammed bin Zayed Al Nahyan kao uticajni čovjek koji povlači konce iz pozadine i s ekscelentnim odnosima razvio Ujedinjene Arapske Emirate u malu Spartu i modernu Veneciju. Pod njim su Emirati uspjeli da kao vojna sila u regionalnim konfliktima kao u Libiji ili Jemenu slijede nacionalne interese i podržavaju kontroverzne aktere. Istovremeno su UAE izgradili globalno razgranatu mrežu u pomorskoj logistici koja seže od Zaliva preko Sredozemnog mora do Latinske Amerike. S realizacijom EXPO 2020 ili Konferencijom o klimi UN u novembru i decembru 2023. Emirati se prezentiraju kao platforma internacionalnog dijaloga i kao šampion tehnološkog napretka i energetske diverzifikacije.

I Katar je pod emirom Tamimom bin Hamada al-Thanijem perfekcionirao svoj poslovni model i etablirao se kao umreživač, posrednik i partner. Dosadašnji vrhunac ovog razvoja bila je sigurno organizacija Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. koja je uprkos svim kritikama i kontroverzama u Kataru smatrana potpunim uspjehom i manifestacijom vlastitog uzleta. Svjetsko prvenstvo pokazalo je da je Kataru uprkos njegovoj maloj velikosti uspjelo da surađuje s velikima i da sebi napravi ime kao organizator međunarodnih sportskih manifestacija, kao pouzdan isporučilac gasa ili kao posrednik u regionalnim konfliktima.

U okviru preuzimanja moći Talibana u Afganistanu katarsko vođstvo uspjelo je na osnovu svojih odličnih odnosa s novim vlastodršcima u Kabulu organizovati evakuaciju međunarodnih trupa. I za vrijeme aktuelene eskalacije nasilja između palestinskog Hamasa i Izraela Katar posreduje kod puštanja talaca. U svakom slučaju Hamas već godinama raspolaže kancelarijom u Kataru, a jedan njihov vođa, Ismael Hanija, živi u katarskom glavnom gradu Dohi. Takvi primjeri pokazuju da Katar slijedi strategiju da razgovara sa svima da bi u kriznim slučajevima bio nezamjenjiv. Doduše bliski odnosi između Hamasa i Katara jesu kritikovani, ali da bi se taoci oslobodili potrebno je ne samo njemačkoj vladi katarsko posredovanje.

Aktuelna eskalacija nasilja prijeti da ugrozi pragmatizam arapskih zemalja Zaliva

Međutim aktuelna eskalacija nasilja prijeti da ugrozi pragmatizam arapskih zemalja Zaliva. Da bi mogli uspješno realizovati ambiciozne ciljeve gospodarske diverzifikacije, vladaoci na Zalivu trebaju regionalnu stabilnost. Rat između Hamasa i Izraela ugrožava ove ambicije tako da države Zaliva pokazuju veliki interes da spriječe dalju eskalaciju i priguše konflikt. Međutim ovaj postupak liči hodu po žici: na jednoj strani, vlade većine monarhija na Zalivu pozicioniraju se s podrškom Palestini i kritikuju Izrael u javnosti, na drugoj su strani Bahrein i UAE svoje odnose sa Izraelom 2022. normalizovali dok Saudijska Arabija posljednjih mjeseci zajedno sa SAD diskutuje o uspostavljanju diplomatskih odnosa s Izraelom.

Ovo približavanje bilo je dio procesa deeskalacije unutar regiona: Saudijska Arabija pojačala je ne samo (nezvaničnu) saradnju s Izraelom nego je tražila i taktičko razumijevanje s najvećim regionalnim rivalom Iranom, što je dovelo do ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije države u martu 2023. nakon sedam godina. Istovremeno su popustili komplikovani odnosi rivaliteta među državama Zaliva koji su 2017. doveli do višegodišnje blokade Katara od Saudijske Arabije, UAE, Bahraina i Egipta, koja je okončana tek 2021. godine.

Ovaj trend udaljavanja od klevetanja ka deeskalaciji bio je izraz novog pragmatizma koji je temeljen na taktičkom menadžmentu konflikta. Tako je s regionalnim približavanjem trebalo poboljšati investicionu klimu i pojačati vlastite poslovne modele. Međutim ova strategija mogla bi biti ugrožena širenjem konflikta na Bliskom istoku, zbog čega države Zaliva stoje pred delikatnim izazovom da nađu nove puteve regionalne stabilizacije da bi mogli i dalje slijediti svoje nacionalne interese.

Dr. Sebastian Sons je naučnik na istraživačkom institutu CARPO i istražuje prije svega gospodarsku, vanjsku, društvenu, razvojnu i sportsku politiku arapskih monarhija na Zalivu. Nedavno se u izdavaštvu Dietz pojavila njegova knjiga “Novi vladari na Zalivu i njihova težnja za globalnim uticajem”.

ipg-journal.de

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Sebastian Sons

Sebastian Sons

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Bezuslovna podrška Izraelu pokazuje se sada kao medveđa usluga predsjedniku. Čak i njegovi vlastiti saradnici protestuju protiv njegove politike. ...
Međutim, najupečatljiviji nalaz istraživanja Evropskog saveta za spoljne odnose jeste to da mnogi u nezapadnim zemljama, koji veruju da će Rusija prevladati u Ukrajini, takođe...
Čelnici Saudijske Arabije, Izraela, Turske i Egipta krčili su svoje puteve, očigledno ne mareći za ključne interese Washingtona. Oni vjeruju da će im bliži politički,...
Kako bi izglancala svoj imidž Saudijska Arabija mnogo ulaže u svijet sporta. Fudbal i Co. moraju naći nova rješenja....