Naftni delegati

Ovogodišnji COP upriličen je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, monarhiji čiji zavidni BDP praktički u potpunosti počiva na crpljenju nafte, a da ništa ne treba očekivati kada je u pitanju dogovor o napuštanju fosilnih goriva bilo je vidljivo već prvog dana konferencije

foto: shutterstock

Ovogodišnja međunarodna konferencija o klimatskim promjenama (COP 28) započela je, kao i obično, govorima takozvanih svjetskih vođa koji su jedni druge uvjeravali kako je nužno prestati s masovnim sagorijevanjem fosilnih goriva. Novinari su standardno izvijestili tko se na konferenciji uprizorio a tko nije, primjerice kineski predsjednik Xi Jinping koji to ni inače ne čini, a saznali smo i da su izraelski i palestinski predsjednici Isaac Herzog i Mahmud Abas došli, ali unatoč najavama nisu održali svoje govore.

Uoči konferencije, relevantne agencije objavile su da ciljevi iz Pariškog sporazuma neće biti ispunjeni, prije svega onaj koji se odnosi na zadržavanje porasta globalne temperature na razini manjoj od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba. Štoviše, trenutne su projekcije da će taj porast do 2030. godine dosegnuti 1,2 stupnja, a do kraja stoljeća možda i tri Celzijeva stupnja.

Podaci pokazuju i da su tijekom ove godine oboreni svi temperaturni rekordi, i kopneni i morski, rekordno se smanjila debljina antarktičkog ledenog pokrivača, emisije stakleničkih plinova nimalo, a štete nastale zbog ekstremnih vremenskih događaja kakvi su poplave, oluje, toplinski valovi, valovi hladnoće, suše, požari i klizišta mjere se sve većim brojem milijardi dolara i smrti izazvanih tim pojavama.

Potkraj studenog BBC je dobio uvid u dokumente iz kojih se vidi i da su predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata svoju ulogu domaćina COP-a namjeravali iskoristiti kako bi ispregovarali naftne i plinske dilove s najmanje 27 stranih vlada

Objavljeno je i da su tijekom 2022. godine G20 zemlje fosilnu industriju subvencionirale s rekordnih 1,4 bilijuna dolara javnog novca, dvostruko više nego svake od prethodne tri godine. Tu lojalnost vlada najvećih ekonomija svijeta fosilnoj industriji trebalo je stoga dostojno i obilježiti. Ovogodišnji COP upriličen je u petrodržavi Ujedinjenim Arapskim Emiratima, monarhiji čiji zavidno pozicionirani BDP – 34. mjesto od 196 država – praktički u potpunosti počiva na crpljenju nafte. Domaćin COP-a je, kako i priliči, Sultan Ahmed al Džaber, čovjek koji je uspio objediniti funkcije ministra industrije, UAE-ovog izaslanika za klimatske promjene, predsjednika državne naftne kompanije ADNOC, a sada evo i predsjednika COP-a. Iako je enorman utjecaj fosilne industrije na klimatskim konferencijama notorna stvar, moglo bi se reći da je fosilni lobi s al Džaberom nadmašio samog sebe s obzirom na to da nikada dosad COP-om nije predsjedao neki menadžer, a kamoli još iz redova fosilne industrije. U takvim okolnostima 30. studenog započeo je COP 28, okupivši na događaju koji će trajati najmanje 12 dana predstavnike 170 zemalja svijeta.

Osim o fosilnim gorivima, raspravlja se i o povećanju obnovljivih izvora energije i efikasnosti upotrebe energije, smanjenju i adaptaciji na štete nastale klimatskim promjenama i uspostavi mehanizma za naknadu tih šteta. Ove godine provest će se i revizija kolektivnih napora u implementaciji Pariškog sporazuma i donijeti zaključci na temelju tih podataka.

Razgovor o operacionalizaciji fonda za naknadu štete (“loss and damage”) smatraju se jednim od najvažnijih na ovogodišnjoj konferenciji s obzirom na to da bi putem tog mehanizma bogate zemlje globalnog sjevera trebale kompenzirati štete koje su njihovim djelovanjem počinjene u siromašnim zemljama globalnog juga. Odluka o uspostavi fonda donesena je na prošlogodišnjem COP-u u Egiptu, ali samo načelno. Prijelazni odbor koji se time bavi sastajao se tijekom cijele ove godine kako bi utvrdio detalje funkcioniranja fonda, no bez konkretnih rezultata, pa se očekuje da će i dogovor, ukoliko ga bude, biti maksimalno razvodnjen.

Da ništa ne treba očekivati kada je u pitanju dogovor o napuštanju fosilnih goriva bilo je vidljivo već prvog dana konferencije. Jedan od rijetkih predstavnika zapadnih zemalja koji se oko toga angažirao je Francuz Emmanuel Macron, predsjednik države koja je već odavno odlučila da će joj primarni izvor biti nuklearna energija.

Sultan Ahmed al Džaber (Foto: Wikimedia Commons)

Sultan Ahmed al Džaber (Foto: Wikimedia Commons)

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavile su Povelju o dekarbonizaciji naftne i plinske industrije i utrostručenje kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Povelju je potpisalo 118 država, koje su time obećale da će do 2050. godine svoje emisije stakleničkih plinova dovesti na nulu. Entuzijastičniji sudionici to su proglasili “najvažnijim danom na bilo kojem COP-u u posljednjih 30 godina”, dok su relevantne nevladine organizacije upozorile da se radi o standardnom greenwashingu, s obzirom na to da povelja ne samo da nije obavezujuća, već uopće ne spominje fosilna goriva. Stoga ne čudi da je povelju podržalo i 50 fosilnih kompanija, među kojima su ExxonMobil, Shell i TotalEnergies. Štoviše, pridružila se i Saudijska Arabija, najveća svjetska izvoznica nafte, odnosno njezina državna kompanija Aramco, najveća energetska kompanija u svijetu.

Činjenicu da su u istoj povelji sadržani ciljevi koji se odnose na fosilna goriva i oni koji se odnose na povećanje obnovljivih izvora, iz organizacije Oil Change International nazvali su stoga “Trojanskim konjem Big Oila”, odnosno “kalkuliranim potezom čiji je cilj zamaskirati slabost” obećanja koje se odnosi na ukidanje fosilnih goriva.

U Dubai je došlo nešto aktivista, no to se ne može mjeriti s COP-ovima u zemljama u kojima su protesti dozvoljeni, zbog toga ove godine neće biti govora o temeljnim uzrocima klimatskih promjena, a to su kolonijalizam, kapitalizam i patrijarhat – kaže Biliškov

Ako se to u ovoj povelji možda i nastojalo zamaskirati, sam predsjednik COP-a al Džaber takvim se trivijalnostima nimalo ne zamara. U nedjelju 3. prosinca, četvrtog dana konferencije, Guardian je objavio da je al Džaber prilikom jednog online eventa, održanog dva tjedna ranije, rekao da “ne postoje znanstveni dokazi” da je napuštanje fosilnih goriva nužno kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, te da bi to svijet “odvelo natrag u pećine”. Drugim riječima, predsjednik najvažnije svjetske klimatske konferencije, koji bi trebao zastupati interese planeta i čovječanstva, sasvim otvoreno i javno zastupa fosilna goriva, služeći se pritom frazama kakve koriste poricatelji klimatskih promjena.

Novosti su za komentar dosadašnjeg tijeka COP-a zamolile Nikolu Biliškova, višeg znanstvenog suradnika u Institutu Ruđer Bošković i člana inicijative Znanstvenici za klimu, koji se retorički zapitao što uopće možemo očekivati od te konferencije u smislu rješenja i konačnog odvajanja od fosilnih goriva kada znamo gdje se ona održava i tko njome predsjeda. Razgovarali smo prije objavljivanja al Džaberovih izjava, no i bez toga naš se sugovornik osjećao tako rezignirano da je sve skupa uspio opisati jedino kao “jadno”.

-Minimum bi bio da postoje nekakvi kriteriji prilikom odabira ljudi koji će voditi klimatske pregovore, s obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih kriza kojima smo kao čovječanstvo izloženi. Krajnje je promašeno te pregovore prepustiti ekonomiji koja se temelji isključivo na fosilnim gorivima ako se išta želi postići. Čini mi se da je Glavni tajnik UN-a António Guterres u golemom raskoraku s organizacijom UN-a. Slušajući njegove govore i apele rekao bih da je on u njima vrlo iskren, no sama organizacija, koja bi trebala donositi političke odluke, potpuno je razočaravajuća i sve to skupa izgleda kao loš vic – rekao nam je Biliškov.

Osim što je al Džaber na spomenutom događaju relativizirao uzroke klimatskih promjena, potkraj studenog BBC je dobio uvid u dokumente iz kojih se vidi i da su predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata svoju ulogu domaćina COP-a namjeravali iskoristiti kako bi ispregovarali naftne i plinske dilove s najmanje 27 stranih vlada. Šteta bi bilo ne iskoristiti priliku kad su već tamo, pa su tako tajni pregovori uključivali “zajedničke LNG mogućnosti” s Kinom. Brazilskog ministra okoliša trebalo je pak nagovoriti da “osigura podršku” emiratskom ADNOC-u u namjeri da preuzme najveću latinoameričku kompaniju za preradu nafte i plina, brazilski Braskem.

Nikola Biliškov (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)

Nikola Biliškov (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)

Dokumenti koje je BBC pregledao sadrže i natuknice za pregovore s predstavnicima SAD-a, Njemačke, Francuske, Saudijske Arabije i niza drugih zemalja, koje bi sve trebala inicirati vlada UAE-a. Ti planovi predstavljaju najteže kršenje standarda postupanja predsjednika COP-a s obzirom na to da je obaveza njihove nepristranosti jedan od “kardinalnih principa” koji je postavila UN-ova Okvirna konvencija o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Još u listopadu američki portal The Intercept objavio je temeljito istraživanje o tome kako je al Džaber u tim koji upravlja COP-om postavio nekoliko desetaka zaposlenika državne naftne kompanije ADNOC, čiji je on predsjednik. Zaposlenici ADNOC-a najmanje su do lipnja uredno odgovarali na novinarske upite o klimatskoj konferenciji, unatoč upozorenjima koja je al Džaber zbog toga dobio od UNFCCC-a. The Intercept je ustanovio i da na unaprjeđenju al Džaberove reputacije već godinama predano rade neke od najutjecajnijih američkih PR agencija, uključujući i Edelman, po prihodima najveću svjetsku PR agenciju koja tradicionalno zastupa interese fosilne industrije.

Suradnja al Džabera i Edelmana započela je prije petnaestak godina, kada je on kao glavni menadžer projekta Masadar City – “grada budućnosti s nula emisija ugljika” u pustinji Abu Dhabija – tu agenciju angažirao da promovira projekt i konstruira njegov imidž zagovornika obnovljivih izvora energije. Kako je proces natjecanja za posao domaćina COP-a 28 odmicao, piše The Intercept, tako su i PR agencije u dokumentima napuhavale brojke koje su trebale svjedočiti o posvećenosti vlade UAE-a obnovljivim izvorima. No nisu uspjele prikriti podatak da je UAE obećao da će do 2021. u svom energetskom miksu imati 24 posto obnovljivih izvora, a imao je tek bijednih dva posto.

Nikola Biliškov primijetio je i da je ove godine javnost gotovo u potpunosti izolirana od pregovora pa se oni odvijaju bez uznemiravanja prosvjednika.

-COP-ovi su dosad uvijek bili popraćeni velikim protestima, no oni se u zadnje vrijeme odmiču u zemlje koje to sprječavaju. U Dubai je došlo nešto aktivista, no to se ne može mjeriti s ranijim COP-ovima u evropskim zemljama u kojima su, ako ništa, protesti dozvoljeni – kaže Biliškov, dodajući da stoga ove godine “neće biti govora o temeljnim uzrocima klimatskih promjena, a to su kolonijalizam, kapitalizam i patrijarhat”.

-O takvim se stvarima ne razgovara na COP-ovima, osim u sklopu protesta, vjerojatno zato što to zvuči previše aktivistički i neozbiljno. No znanstveni podaci pokazuju nam da emisije ugljičnog dioksida i dalje rastu i to je jedino što nam je kao čovječanstvu bitno ako želimo spriječiti porast temperature iznad 1,5 ili 2 stupnja. Radikalno smanjenje emisija naprosto se ne može ostvariti uz daljnje djelovanje fosilne industrije – zaključuje naš sugovornik.

portalnovosti

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Istraživanje je sproveo Joint Research Council, a procenjena smrtnost usled drugih oblika zagađenja (ozon i azot-oksid) takođe je višestruko veća od evropskog proseka...
Ugljični otisak vojski iznosi, procijenjeno je, 5,5 posto ukupnog globalnog ugljičnog otiska. To znači da bi vojske, da su država, bile četvrta država svijeta po...
Plenkovićeva dolina vodika – science fiction i neusporedivo jačim i bogatijima na Kugli – nije na klimatološkom summitu u Dubaiju COP-28 baš nikog zadivila, osim...
Izet Barčić ima 63 godine i više od dve decenije ne diše punim plućima. „Trideset godina bolujem, a 22 godine nemam pluća sa jedne strane, skroz...