Porezi velikim tvrtkama na fosilna goriva bili bi snažno oružje za smanjenje emisija

Prema novom izvješću Climate Damages Tax (Porez na klimatsku štetu), uvođenje poreza na fosilna goriva tvrtkama u najbogatijim zemljama svijeta moglo bi generirati stotine milijardi za pomoć najosjetljivijim nacijama u suočavanju s klimatskom krizom.
11.02.2023., Ugljevik, Ugljevik (BiH) – Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ (RiTE „Ugljevik) proizvodi termoelektricnu energiju i vrsi eksploataciju i prodaja komercijalnog mrkog uglja. RiTE "Ugljevik" ucestvuje sa 30 odsto u ukupnoj proizvodnji elektricne energije u RS. Iako je BiH 2020.godine potpisala Deklaraciju o Zeenoj agendi za Zapadni Balkan, cime se BiH obvezala da ce podrzati politiku EU o dekorbanizaciji Europe, planirana je izgradnja termoelektrane Ugljevik III. U izgradnji bi trebali sudjelovati privatna poljsko-kineska kompanija Sunningwell International Limited i Kineska nacionalnom elektrotehničkom kompanijom. Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Utjecaji klimatskih promjena nesrazmjerno pogađaju siromašnije nacije koje su tome najmanje pridonijele.

“Klimatske promjene su rat. Uragan pete kategorije oslobađa energiju koja je 10.000 puta veća od nuklearne bombe bačene na Hirošimu 1945. godine”, napisao je Avinash Persaud, posebni izaslanik za ulaganja i financije premijera Barbadosa, u predgovoru izvješća. “Klimatske promjene nisu nakaza prirode. Napravio ih je čovjek, jednako kao što su ih stvorili moć i pohlepa. Da posljedice klimatskih promjena nesrazmjerno osjećaju oni koji su tome pridonijeli, one bi odavno prestale.”

Izvješće je izračunalo da bi novi porez na eksploataciju  fosilnih goriva za najveće tvrtke sa sjedištem u državama koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) — mogao generirati 720 milijardi dolara za fond gubitaka i šteta za ranjive zemlje do 2030. godine.

Canva

Koautor David Hillman, direktor Stamp Out Poverty, rekao je da izvješće “pokazuje da najbogatije, ekonomski najmoćnije zemlje, s najvećom povijesnom odgovornošću za klimatske promjene, ne trebaju tražiti dalje od svojih industrija fosilnih goriva kako bi prikupile desetke milijardi  dodatnog prihoda godišnje oporezujući ih daleko rigoroznije. “Ovo je sigurno najpravedniji način da se povećaju prihodi za fond za gubitke i štete kako bi se osiguralo da bi odgovarao svrsi”, izvijestio je The Guardian.

Autori izvješća kažu da bi se porez mogao nametnuti korištenjem postojećih poreznih sustava. Dodali su da bi uvođenje poreza u zemljama OECD-a ove godine po početnoj stopi od 5 dolara po metričkoj toni ekvivalenta ugljičnog dioksida i povećanje za 5 dolara po toni godišnje do kraja desetljeća generiralo 900 milijardi dolara.

“Klimatske promjene zaustavit ćemo samo ako natjeramo one koji tome doprinose da plate za to. Više razgovora, više konferencija, više osiguranja gdje se od žrtava traži plaćanje na rate, neće učiniti posao. Moramo prekinuti nesklad između onih koji dobivaju i onih koji gube. To je ono što međunarodna zajednica koja ozbiljno želi zaustaviti klimatske promjene mora učiniti. Ne možemo si priuštiti čekanje.”, napisao je Persaud.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Picture of boljaenergija.hr

boljaenergija.hr

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Okružni sud u Banjoj Luci je dana 5. septembra 2025. godine donio presudu [RS1] kojom se tužba Centra za životnu sredinu (Centar) uvažava i poništava...
Incident od prije nekoliko dana, ispuštanje zagađujućih materija u rijeku iz još uvijek nepoznatog izvora, nakon kojeg su vode Une na dijelu toka od Bihaća...
Bosna i Hercegovina i dalje ostaje zarobljena u energetskom modelu prošlog vijeka. Termoelektrane danas proizvode više od 60 posto struje, rudnici rade bez jasnog plana...
Sutra je Svjetski dan zaštite životne sredine. Povod da se okrenete oko sebe i pogledate u kakvom okruženju živite. Da li ispod vašeg prozora umjesto...