Vodotok rijeke Drine, Foto: CREATIVO
Neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ i „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj“ su javnosti predstavile nalaze Analize regulative, politika i praksi u oblasti vađenja i dislokacije šljunka i pijeska iz vodotoka u BiH i susjednih zemalja Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Sumirajući uporednu analizu, aktivisti, koji se u BiH zalažu za uređene vodotoke i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, su zaključili da postojeći sistem zakonskih i podzakonskih odredbi, kao i strateških i planskih dokumenta u oblasti uređenja korita i eksploatacije riječnog materijala u BiH nije dovoljno zakonski uređen i da je prisutan veliki broj problema i potencijalnih rizika. Koji, između ostalog, osim postojanja prostora za korupciju, direktno mogu ugroziti ljudske živote i njihova materijalna dobra usljed lančane, nedovoljne zaštite od poplava.
“Nelegalna eksploatacija šljunka, kao jedan od ključnih identifikovanih uzroka poplava zbog nekontrolisanog vađenja materijala iz vodotoka, u obimu i na način koji bitno mijenja prirodne procese, remeti prirodnu ravnotežu eko sistema i pospješuje štetno djelovanja voda u vidu poplava”, kaže Ljubinko Đurić.
Vodotok rijeke Bosne, Foto: CREATIVO
Šljunkarski aktivisti, koji djeluju na području Federacije BiH su uz podršku Centra civilnih inicijativa (CCI) prema Uredu za reviziju institucija BiH obratili sa inicijativom da u Planu revizija za 2024.godinu uvrste inicijativu predstavnika civilnog društva i aktivista neformalnih grupa građana, koja se odnose na izradu Revizije učinka vezanih za uređenje vodotoka, sa fokusom na vađenje i eksploataciju riječnog materijala.
Inicijativa je revizorima u Sarajevu obrazložena, odnosno predstavljena, ukazavši da problem nelegalne i nekontrolisane eksploatacije riječnog materijala iz korita i obalnih područja postoji u BiH preko 20 godina, a posljedice ovog problema su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove, te direktnom ugožavanju stambenih i poslovnih objekata, saobraćajnica u blizini korita rijeka i druge. Da se, prepoznavši ovaj problem, organizacije civilnog društva i aktivisti neformalnih građanskih grupa, okupljeni u inicijativu “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Federaciji BiH“ zalažu za njegovo što hitnije rješavanje na način da se unaprijedi legislativa i provođenje zakonske regulative koja reguliše ovu oblast, a u ovom slučaju kroz izradu sveobuhvatne revizije upravljanja vodotokom u FBiH i eksploatacije šljunka.
“ Činjenica je da su poplave i klizišta u BiH iz maja 2014. godine sa sobom odnijele i 19 ljudskih života u BiH, a u materijalna šteta je procjenjena na 3,9 milijardi KM, a da je jedan od glavnih uzroka neadekvatno upravljanje vodotocima od strane nadležnih i nesprječavanje nezakonite eksploatacije šljunka”, podsjeća Đurić.
Takođe, aktivisti u Republici Srpskoj su Inicijativom uz podršku CCI predložili da Glavna služba za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj prihvatii da u Plan za 2024.godinu izradi Izvještaj revizije učinka „Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine“.
Vodotok rijeke Drine, Foto: CREATIVO
Naknadnim pregledom provođenja preporuka omogućava se uvid u mjere i aktivnosti koje preduzimaju institucije nadležne i odgovorne za provođenje preporuka, rezultate provedenih mjera i aktivnosti kao i utvrđivanje statusa preporuka. Tu Inicijativu su revizori prihvatili i u ovoj godini će biti urađen traženi izvještaj.
Paralelno sa ovim aktivnostima, šljunkarski aktivisti u kontinuitetu prate situaciju na terenu i kroz „građanske patrole“ uočene nezakonitosti kada je u pitanju eksploatacija šljunka prijavljuju Grupama, koje zatim djeluju sa prijavama nadležnih za upravljanje vodotokom i inspekcijama, kao i MUP i Tužilaštvima.
“Rezultati tih aktivnosti su da su trenutno u procesuranju predmeti po tri podignute i potvrđene optužnice za nelegalnu eksploataciju šljunka i nezakonito zauzimanje zemljišta u Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina i još četiri predmeta su u radu, odnosno očekuje se tužilačka odluka”, kaže Đuriž, te dodaje da je kod Okružnog javnog tužilaštva Doboj u radu više predmeta za ovu oblast krivičnih radnji, a čak šest optužnica je podignuto i one su potvrđene, ali još uvijek nema rezultata u procesuiranju i ti predmeti su uglavnom u ladicama tužilaštava i sudova.
U Federaciji BiH je problem nelegalne eksploatacije manje izraženi, a na sve prijave aktivista reaguju iz Federalne uprave za inspekcijske polsove, odnonosno Vodne inspekcije izlskom na teren i izricanjem propisanih kazni.
Vodotok rijeke Drine, Foto: CREATIVO
Revizorski izvještaji, kao i do sada sagledano stanje, jasno i nedvosmisleno ukazuju da vlasti institucionalno nisu činili potrebno da se problem neodgovornog ponašanja u upravljaju vodnim resursima i čišćenju korita rijeka i vađenju minerala iz vodotoka reguliše. Postoje sumnje da nadležni organi rade sa šljunkarima tako što svojim postupcima prilikom izdavanja dozvola i kontrole eksploatacije minerala iz riječnih korita pogoduju vlasnicima šljunkara.
Neki od primjera su da JU Vode Srpske i nadležno Ministarstvo nedovoljno ili nikako ne kontrolišu postupanje po vodopravnim aktima i ugovorima za čišćenje materijala iz korita rijeka u RS imajući u vidu da u postupcima određivanja vodnih naknada ne kontrolišu na terenu da li su predviđene količine realno određene, izvađene i realno naplaćene; JU Vode Srpske je nadležni organ koji izdaje vodopravne akte i koji može da u slučaju nepoštivanja Zakona iste i oduzme, ali se u praksi to ne dešava; JU Vode Srpske prilikom raspisivanja javnih poziva i izdavanja vodopravnih akata svjesno isključuju (ne traže) mišljenja i prijedloge jedinica lokalne samouprave o lokalitetima za koja je potrebno čišćenje korita, itd.
U dosadašnjem radu, aktivisti u slivu rijeke Bosne i Drine su JU „Vode Srpske“, Inspektoratu RS, MUP RS i Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijeli ukupno 26 prijava sa sumnjama u nelegalni i nekontrolisani iskop ljunka i zauzimanje javnog dobra, tražeći postupanje ili kontrolni nadzor na naznačenim lokalitetima.
Redovno su pratili dešavanja, „hvatali“ na djelu nelegalne šljunkare, organizovali aktivnosti kako bi se građanima što više približila ova tema i kako bi se uključili u rješavanje problema. Proširena kampanja djeluje na prostoru cijele RS u cilju stvaranja uređenog sistema, konkretnih zakonskih okvira kojim nadležne institucije dodjeljuju koncesije ili daju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka, ali i nadziru njihovo provođenje, te sankcionišu svako postupanje suprotno Zakonu, čime će se obezbijediti uređeno korito rijeka i manja opasnost od poplava.
U okviru kampanje upućena je inicijativa Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS da u Programu rada za 2024. godinu uvrsti provođenje naknadnog pregleda provođenja preporuka iz Izvještaja revizije učinka “Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine”, jer je od objavljivanja tog Izvještaja prošlo gotovo dvije godine.
