Većina BH medija danas najavljuju masovne proteste Hrvata u Mostaru, Širokom Brijegu, Livnu, Vitezu, Žepču i Orašju koji su u organizaciji Hrvatskog Politološkog Studentskog Foruma i Hrvatskog Intelektualnog Zbora. Nije mi samo jasno kako u Livnu ili Širokom Brijegu protesti imaju kapacitet da se smatraju “masovnim”, jer kad bi se cjelokupno stanovništvo ove dvije provincije odazvalo da podrže „studentske“ proteste, opet ne bi sadržavao teoretske pretpostavke da se nazove „masovnim“. Šalu na stranu, ovaj protest, u režiji stolne stranke, pod plaštom studentskih prava, je moralno i ljudsko dno jedne političke opcije, te treba svima nama i cijelom regionu služiti kao primjer režimske neo-komunističke politike koju još uvijek pokušavaju sprovoditi ex-visoki funkcioneri Saveza Komunista bivše nam mrtve države.
Početkom ove sedmice sam počeo pisati komentar u kojem sam imao namjeru kritizirati SDP i Zlatka Laumdžiju zbog mogućih nemoralnih kombinacija koje su se spominjale. Slušajući pesimizam dragih mi prijatelja, te čitajući izdajničko pisaranje dnevnih biltena, koji su raznoraznim demagogijama i neistinama pokušali kreairati napetost među „platformašima“, govoreći nam kako se programska koalicija raspada, da Lijanović odlazi, te su kao obično, iz „dobroprovjerenih i povjerljivih izvora“ navodili , kako je Lagumdžija pristao na ucjene HDZ-a i apsolutističke zahtjeve Dragana Čovića. Predsjednik HDZ-a, koji smatra da ima pravo gospodariti i držati monopol nad Hrvatskim narodom, negirajući sve Hrvate osim onih koji podržavaju HDZ, uz sebe ima Božu Ljubića i jedan dio HDZ 1990, koji je da napomenem dobio oko pedeset hiljada glasova na posljednim izborima sa sloganom „Ne dajte mu olovku u ruke“- misleći na Dragana Čovića koji će sve Hrvate potpisati i prodati.
Cijeli dan i noć nervozu su mi stvarale vlastite riječi koje sam napisao. Shvatio sam da ukoliko SDP pristane na ucjene, tj. ukoliko SDP strahuje od radikaliziranja stanja u BiH, zato jer jedna stranka neće da se pomiri sa cinjenicom da nije osvojila dovoljno glasova na izborima, te da se bez njih može, loše nam se piše. Ako potpisnici platforme nemaju na raspolaganju adekvatne pravosudne i državne mehanizme da zaustave, odn. da se obračunaju sa takvim indirektno najavljenim anti-državnim eskalacijama, onda se svi mi trebamo prestati zavaravati. Ukoliko takvi mehanizmi ne postoje, onda država BiH uopšte ne postoji, te s tim na umu i u sklopu tih okvira, trebamo tražiti alternativno rješenje, jedino preostalo rješenje- razdruženje
Strah me je bilo povjerovati u jednu tako poraznu i obeshrabrujuću činjenicu, te sam tako napisani komentar odlučno bacio u kantu za smeće, odbijajući vjerovati da u BiH ne postoji politička snaga koja je prioritetno u službi svih građana, kao i nezavisne države Bosne i Hercegovine. Nisam dozvolio sebi da vjerujem ,kako BiH nema patriotske snage koje žele uistinu razbiti dvadesetogodišnje „tranzicijske pljačkaše politike“ plemenskih vođa. Patriotske snage, okupljene oko SDP-a, kao i kompletna međunarodna zajednica su sinoć odlučno odgovorili HDZ-u da Bosna i Hercegovina postoji i nebitno u kojoj mjeri se tome protivili hrvatski, srpski i bošnjački neo-komunisti, naša nezavnisost i odlučnost za demokratizacijom i evropizacijom neće bit ugrožena!
Međutim, ne radi se ovdje samo o Čovićevoj legitimnoj pohleposti, s obzirom da odbija prihvatiti, kao stranka koja je dobila oko 45% glasova Hrvata, 90% ponuđenih Hrvatskih mjesta. Ne. Budite sigurni, da mu je bilo ponuđeno svako Hrvatsko ministarstvo, odlučno bi odbio. Dakle, dobio HDZ dvojac sva ministarstva ili ne je totalno nerelevantno, jer njihov pristanak na ovu koaliciju znači pristanak na vlastitu marginalizaciju u oba doma parlamenta Federacije BiH. Drugim riječima, neovisno od toga koliko ministarskih funkcija HDZ imao, potpisnici platforme imaju potrebnu većinu u oba doma da izglasaju sve najavljene zakone koje idu u korist stvaranju pravne države, što naravno HDZ-u, a Čoviću posebno, ne odgovara.
On svoj spas vidi samo u raspisivanju novih izbora kako bi pokušao kroz nove izborne manipulacije ojačati svoju parlamentarnu moć, te na taj način nastaviti blokirati uspostavu vladavine prava, posebno zaustaviti donošenja zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, na koji SDP insistira. Taj zakon koji predviđa obračun sa tranzicijskom pljačkom, vrlo lahko bi mostarskog galeba moglo koštati krila.
Američki predsjednik Harry Truman je jednom prilikom rekao: „ Ako ih nemožes ubjediti, zbuni ih.“ Predsjednik stolne stranke, umjetnik manipulacije i zabluđivanja vlastitog naroda, ide na sve ili ništa. Svjestan koliko je duboko u kriminalu, spreman je hrvatski narod gurnuti u vatru kako bi sebe sačuvao van pećnice. U narednih nekoliko sedmica, svi ćemo vidjeti da li država Bosna i Hercegovina stvarno postoji ili je samo mrtvo slovo na papiru, čiji se originalni primjerak ne može ni naći.
