Foto: AP
Povratak Puigdemonta je prekretnica na političkom putu čovjeka koji je predsjedavao jednim od najtežih političkih pitanja Španije – nastojanju za nezavisnost prosperitetnog sjeveroistočnog regiona Katalonije, pišu svjetski mediji.
‘Kratka posjeta’ Puigdemonta Barseloni
Španske vlasti pokrenule su u četvrtak veliku potjeru za Puigdemontom nakon što se šokantno vratio u Španiju, održao kratak govor pred masom u Barseloni i potom nestao.
Španija traži 61-godišnjeg Puigdemonta zbog optužbi povezanih sa neuspjelim pokušajima uvođenja nezavisnosti Katalonije 2017.
Nakon burnih 24 sata bjekstva, Puigdemont se vratio u Belgiju gdje živi, rekao je u petak generalni sekretar njegove stranke Jordi Turull, prenosi BBC.
Katalonski lideri za nezavisnost, uključujući Puigdemonta, organizovali su 2017. referendum, koji je španski ustavni sud proglasio nezakonitim, i kasnije proglasili nezavisnost regiona.
Madrid je ubrzo potom uveo direktnu vlast nad regionom i Puigdemont je pobegao u Belgiju.
Posljednjih nekoliko godina uglavnom živi u Briselu.
Carles Piugdemont u Barseloni 8. avgusta 2024.
Po povratku nakon sedam godina izgnanstva, Puigdemont se kratko obratio stotinama pristalica okupljenih u blizini katalonskog parlamenta u Barseloni.
“Živjela slobodna Katalonija!” rekao je pristalicama i međunarodnim novinarima u četvrtak, prije nego što je rekao da se vratio “da podsjeti da smo još uvijek ovdje”.
“Održavanje referenduma nije i nikada neće biti zločin”, dodao je Puigdemont prije nego što je brzo nestao.
Jedan policajac navodno posjeduje automobil kojim je Puigdemont pobjegao nakon što se obratio, javili su španski mediji. Policija je odbacila navode da je bilo dosluha sa bivšim vođom katalonskih separatista. Umjesto toga, navodi se, on je “iskoristio broj ljudi oko sebe i pobjegao sa lica mjesta” u vozilu koje je policija pokušala da zaustavi, “ali nisu uspjeli”.
Bijeg od policije
Puigdemont se nakratko vratio u Španiju nakon sedam godina samonametnutog egzila, prkoseći nalogu za hapšenje kako bi se obratio skupu pristalica u četvrtak, a zatim je pobjegao u scenama dostojnim kriminalističkog filma, razljutivši opozicione političare i pravosuđe, piše Reuters.
Lider katalonskih separatista Carles Puigdemont rekao je u petak da se vratio u Belgiju nakon što je izbjegao hapšenje tokom kratkog povratka u Španiju i da nikada nije imao namjeru da se sam preda.
“U Waterloou sam poslije izuzetno teških dana”, napisao je Puigdemont na platformi X.
Eduard Sallent, komesar katalonske regionalne policije Mossos d’Esquadra, rekao je da su njegovi policajci čekali do kraja mitinga kako bi izbjegli javnu konfrontaciju. Ali kada je završio svoj govor, Puigdemont je otišao iza pozornice i skliznuo iza šatora gdje je stavio kačket i uskočio u automobil parkiran u blizini, rekao je šef policije.
Policajci su jurili ka vozilu, ali je grupa od oko 50 ljudi, svi sa slamnatim šeširima, “napravila živi zid” da ih blokira, rekao je načelnik. Policija je bila dva metra dalje kada je automobil pojurio, rekao je on.
“To je bila operacija koja nije uspjela u svom cilju hapšenja Puigdemonta, što se može definisati kao greška. Policija je uradila ono što se od njih tražilo”, rekao je on.
Najavljena namjera o povratku
Prije iznenadnog pojavljivanja u Barseloni, Puigdemont je na društvenoj mreži X objavio da namjerava da se vrati u Španiju kako bi spriječio katalonski parlament da glasa za regionalnu vladu koju predvode socijalisti.
To je izazvalo spekulacije o tome kako namjerava da uđe u zemlju uprkos nalogu za hapšenje. Međutim, njegovo kratko pojavljivanje na skupu koji je u četvrtak organizovao Junts u Barseloni kod mnogih je ostavilo osjećaj da su vidjeli “duha nerješene nedavne prošlosti Španije”, napisao je Euronews.
Osim Puigdemontovih problema sa novom katalonskom vladom, koja će vjerovatno biti potpuno nezainteresovana za nezavisnost regiona, politika katalonskog pitanja se promijenila nešto ranije ove godine, kada je aktuelna španska vlada usvojila veoma kontroverzan zakon kojim se daje amnestija stotinama separatista umiješanih u referendum 2017.
Zakon o amnestiji je prvi put razmatran krajem prošle godine. Premijer Pedro Sanchez je pristao na njega u sklopu nastojanja da se smire tenzije između katalonskih lidera i vlade u Madridu i da se olakša proces formiranja nacionalne vlade.
Prijedlog je naišao na ogorčenje demonstranata koji nisu htjeli da vide da se separatističkom pokretu daje legitimitet ili oprost, posebno imajući u vidu da su Puigdemont i nekoliko drugih lidera optuženi da su počinili razna krivična djela, među kojima je i navodna zloupotreba sredstava za finansiranje nedozvoljenog plebiscita.
Kritike premijeru Sanchezu
Puigdemont je bio predsjednik katalonske vlade kada je referendum 2017. godine, uprkos protivljenju španske vlade, umalo podijelio zemlju. Lider katalonskih separatista onda je izdao neku vrstu jednostrane deklaracije o nezavisnosti. Usred nemira i policijske akcije, dva nacionalistička pokreta, španski i katalonski, bila su u sukobu.
Katalonci koji se zalažu za nezavisnost nikada nisu vidjeli da im se san o životu u nezavisnoj državi tako približio. Drugi Španci su vidjeli egzistencijalnu prijetnju svojoj naciji, oživljavajući među konzervativcima španski nacionalizam koji se smatrao tabuom poslije diktature Franciska Franka, i jačajući desničarske tvrdolinijaše, napisao je New York Times.
Opozicioni poslanici u četvrtak su iskoristili priliku da osude premijera Pedra Sancheza zbog, kako su nazvali, “poniženja” i “parodije” izazvane povratkom političara kojeg vlasti traže, održavanja skupa u blizini parlamenta Barselone, a zatim bjekstva Puigdemonta bez privođenja.
Uprkos ljetnjim vrućinama i periodu godišnjih odmora, tokom kojih iz Barselone odlaze njeni stanovnici a dolaze turisti, pristalice Puigdemonta su poslije mitinga hodale prema parlamentu, a zatim su se sukobile sa policijom ispred kapija dok su pokušavale da se probiju.
Dok su policajci opkolili ulaz, gomila je vikala i skandirala: “Napolje okupacione snage!” i “Otvorite vrata našem predsjedniku!”
Ipak, masa je bila mnogo manja nego prije sedam godina, kada je Puigdemont vodio referendum o nezavisnosti koji je izazvao najtežu ustavnu krizu Španije u nekoliko proteklih decenija.
