Oznaka dragan markovina

Dragan Markovina: Dragan Čović je uglađeno lice hrvatskog nacionalizma

Da su makar u jednoj prigodi rekli: Ljudi oprostite, bio je rat, radili smo užasne stvari kojih se sada sramimo i voljeli bism to nekako ispraviti, Čovića bi se barem donekle moglo drukčije doživljavati. U gradu, odnosno dijelu grada čiji je on apsolutni gospodar, nema mjesta za nikakvu tradiciju ni realan život drugih.

Dragan Markovina: Da igraju Hajduk i Velež, navijao bih za Velež

Tamo gdje je Johnny Štulić htio napraviti predstavu Ilijade, u blizini Starog mosta, u novoj ''Mikrofoniji sa Amerom'' Dragan Markovina otkriva može li Mostar ponovo biti bijel i veseo, da li bi bilo prikladnije da ovakav grad kakav je danas umjesto Bruce Leea dobije spomenik Sir Oliveru, lažnom plemiću iz Alan Forda, zašto su Hajduk i Velež religijski klubovi, o tome šta je ostalo od Smojinog Splita, nervira li ga turizam te zašto je Mediteran njegov identitet i način življenja.

Zbogom Bruce Lee

Pojednostavljeno govoreći, nestanak skulpture samo je simbolični kraj ideje da je moguće kako će super-heroj iz djetinjstva doći i rješiti stvari. Da je tako lako, znao bi to svatko.

Jasenovac ili volja za zaboravom

Na popisu žrtava logora Jasenovac je nešto više od 83 tisuće imena. U Jugoslaviji je kanonizirana brojka od 600-700 tisuća žrtava, a Vlada RH komemoraciju odradi protokolarno. U Republici Srpskoj govori se o 803 tisuće žrtava, dok Bošnjacima taj logor nije bitan, pa je umjesto točke pomirenja Jasenovac mjesto koje dijeli

Integritet i namjere

Mostar je trauma, i ovoga društva i njegovih pisaca, tako da je Markovina, što bi se reklo, pogodio tamo gdje treba.

Dragan Markovina: Nije cenzura, nego kič

Pakoviću niko nije zabranio predstavu. Sveo je podjele Mostara na katoličko-islamsku priču, makar da to s realnosti i povijesti dvaju ratova nema nikakve veze. I na sve to u pravedničkom bijesu kaže da mu nisu dali da ‘oslobodi Mostar’. A predstava s Mostarom, onakva kakvom ju je on napisao, ima veze koliko i s Kalesijom.

Posljednja šetnja hercegovačkog prosvjetitelja

Pero Buntić je bio čovjek koji bi u bilo kojem vremenu da je živio, bio isti čovjek, jednak i pažljiv prema svima. A takvih je premalo. Time pak što je to dokazao ostajući primarno čovjek u ovom našem dobu kad je bilo najlakše popustiti i ne biti čovjekom u punom smislu riječi, ispisao je možda i najbolju posvetu životu kojeg je vodio.

Grad iznova izmišljen

Na kraju, na tridesetu godišnjicu rušenja Starog mosta, odgovoriti na pitanje je li se Mostar pomaknuo s mjesta prilično je jednostavno. Da, pomaknuo se s mjesta i to definitivno nije više onaj grad koji je bio kad je rat okončan, a još je manje onaj socijalistički Mostar bratstva i jedinstva koji mu je prethodio. Danas ga, štoviše u društvenom i životnom smislu puno više povezuje novi most između Centra 2 i Sjevernog logora, nego Stari.