Decenijama vlasti u BiH ignorišu nelagalnu sjeću šuma i milionsku sistemsku pljačku prirodnih resursa. Stanje anarhije očigledno je u Hercegovačko-neretvanskom kanton jer Zakon o šumama ne postoji, a šumsko bogatstvo postalo je privatni bankomat za pojedince bliske političkim centrima moći. I dok na području ovog kantona egzistiraju tri šumska gazdinstva, šume nestaju – bez nadzora, bez kazni i bez plana za budućnost.
Prema procjenama vrijednost ilegalno posječene šume u Bosni i Hercegovini iznosi 300 miliona KM godišnje, a upravo je neplanska i nelegalna sječa šume jedan od glavnih uzroka stravičnih poplava koje su pogodile Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) prošle godine s tragičnim ishodima. Nepostojanje federalnog zakona, ali i zakona na nivou HNK-a kreirali su ambijent u kojem Tužilaštvo ne procesuira ilegalnu sječu šuma, a na pitanje ko će fizičkim i pravnim osobama nadoknaditi milionske štete nastale poplavama nema odgovora.
Ne baš kvalitetnim drumovima Bosne i Hercegovine danonoćno tandrču ruine od kamiona pretovarene drvnom građom. Uredno obrađeni i poslagani balvani, spremni za izvoz, daleko prelaze gabarite prikolica, ugrožavajući saobraćaj i – što je još gore – ostavljajući za sobom pustoš po bosanskim brdima, planinama i dolinama.
Nepostojanje federalnog Zakona o šumama, neuređenost upravljačkih struktura šumarskih preduzeća te pogodovanje pojedincima samo su neke od olakšavajućih okolnosti za bjesomučnu sječu šume na području Federacije BiH. Dok u devet kantona postoje Zakoni o šumama, zbog straha čiji će kadrovi biti instalirani u šumsko preduzeće, HNK jedini nema takav zakon.
