Oznaka jasenovac

Kako negirati genocid

Zbog inzistiranja hrvatske strane da se izbaci izvorni prijedlog teksta u kojem je pisalo da je progon Srba bio "svojstven NDH", izložba u suradnji s Muzejom Holokausta je otkazana. "I druge su države imale skupine društva i nacionalnosti koje su bile izvrgnute teroru režima tako da ovo nije potrebno isticati", poručili su tajni recenzenti Ministarstva kulture

Vesna Pusić: U Hrvatskoj ima koketiranja s rehabilitacijom ustaštva

Ne mislim da je komemoracija u Jasenovcu nevažna ili da pada u sjenu. Dapače, mislim da je to vrlo važan element suočavanja s tamnim stranama vlastite prošlosti, što je neophodno svakom društvu. Ono što treba pojačati i na čemu treba inzistirati u javnosti je da se iz te komemoracije ne smije i ne može izuzeti genocid nad Srbima koji je provodio ustaški režim, kaže bivša ministrica vanjskih i europskih poslova.

Visoki napon

Tako je harangom nekog Mandića, koji se predstavlja i kao četnički vojvoda, vodonoše Vučića i njegove kretenske ideje svesrpskog sveta, Crna Gora vraćena desetljećima unatrag.

Tabuiziranje genocida

Iz ovotjednih događaja i istupa, jasno je da Vlada i Ministarstvo kulture nastavljaju razdvajanje pojma "genocid" od stradanja Srba u NDH.

Jasenovac ili volja za zaboravom

Na popisu žrtava logora Jasenovac je nešto više od 83 tisuće imena. U Jugoslaviji je kanonizirana brojka od 600-700 tisuća žrtava, a Vlada RH komemoraciju odradi protokolarno. U Republici Srpskoj govori se o 803 tisuće žrtava, dok Bošnjacima taj logor nije bitan, pa je umjesto točke pomirenja Jasenovac mjesto koje dijeli

Vesna Rajnović: Maks Luburić je bio ustaški koljač, a ne hrvatski domoljub

Banić i Koić u svojoj knjizi „dokazuju” i „istinu” da organizator i zapovjednik nekoliko koncentracijskih logora, ustaški koljač Vjekoslav Maks Luburić nije bio ustaški koljač. Karakteriziraju ga kao istinskog domoljuba čime obezvrjeđuju iskrenu i dobronamjernu ljubav prema domovini, onu koja se ne temelji na klanju „neprijatelja”. Negirajući sve povijesne istine, govore o „domoljubu, a ne koljaču” koji je, u svojstvu ustaškog upravitelja Sarajeva, osam dana prije svog kukavičkog bijega pred partizanima, 27. marta 1945. naredio vješanje 55 sarajevskih antifašista na Marijin Dvoru

Sudbine iza kartona

Dio izloženih policijskih kartona zatočenica koje su deportirane u logor Jasenovac (foto Silvija Dogan) Ako izložba koja dokumentira ustaške zločine u svakom aspektu izložene građe dosiže razinu onoga što bismo mogli nazvati estetičkim dostojanstvom, onda je itekako uspjela u autorskoj namjeri…

SADRŽAJ
INFORMACIJE
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook Twitter Instagram Youtube

© Copyright 2010-2023 tacno.net. Sva prava zadržana.