Oznaka Rat u BIH

Crimes in Grapska with Elements of Genocide

Like many other towns in Bosnia and Herzegovina that fell under the control of the Army of Republika Srpska in the spring of 1992, Doboj followed a familiar wartime scenario—one that began with a nearly identical prelude to the atrocities that would follow. May 1992 in Doboj is remembered as the month when military, paramilitary, and police units of the Serb forces entered the town and swiftly established control. What followed was a campaign of terror against Bosniaks and Croats, beginning with arrests, forced displacement, and the opening of concentration camps—and culminating in sexual violence, torture, and the execution of those who did not fit the ethnic vision of Karadžić’s regime.

Bijele trake i crne rupe: Zašto je kultura sjećanja u BiH još uvijek talac politike?

U javnom diskursu Bosne i Hercegovine kraj mjeseca maja označava ponovno otvaranje teme rata u Prijedoru i svega šta ona sa sobom nosi. Obilježavanje Dana bijelih traka je postao događaj koji već tradicionalno izaziva različite reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu. O ovoj i drugim temama koje se tiču odnosa bošnjačke politike prema kulturi sjećanja i njenog opstruiranja pričali smo sa Edinom Ramulićem, bosanskohercegovačkim aktivistom za ljudska prava, novinarom i bivšim logorašem.

Zločini u Grapskoj s elementima genocida

Kao i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini koji su u proljeće 1992. godine došli pod kontrolu Vojske Republike Srpske, i Doboj je imao isti ratni scenarij sa sličnom uvertirom u zločine koji će uslijediti. Maj 1992. godine u Doboju će ostati upamćen po dolasku vojnih, paravojnih i policijskih jedinica srpske vojske u ovaj grad koje za kratak period uspostavljaju svoju vlast. Uslijedio je teror nad Bošnjacima i Hrvatima, a sve je počelo hapšenjima, progonima i otvaranjima koncentracionih logora a završeno ratnim seksualnim nasiljem, mučenjem i ubijanjem onih koji se nisu uklapali u sliku Karadžićeve ideje.

Kakva je razlika između zločinaca Stevandića i Kordića?

Pognutu glavu mač ne siječe! Kakva je razlika između ratnih zločinaca Darija Kordića i Nenada Stevandića?
Nikakva – jer oni su braća po „djelu i zanimanju”, predstavnici jednog nakaznog kulta i vođe udruženog koljačkog poduhvata! Njihova životna filozofija je ista, svodi se na to da je ratni zločin jedini zanat u kojem se i dalje trebaju poštovati njegovi rezultati.

Kontinuitet negiranja i prešućivanja zločina u Ahmićima

Vlasti bi morale aktivno obilježavati ovaj datum te civilnim žrtvama ubijenim u naše ime na teritoriju BiH odati pijetet na isti način kao što odaju žrtvama hrvatskog etniciteta, istaknuto je na akciji nevladinih organizacija "Ahmići 32 godine kasnije: ne u naše ime" u Zagrebu.

Ratni zločini u Bijeljini i osuđeni kojih nema dovoljno

Kao jedan od najisturenijih gradova Bosne i Hercegovine prema Srbiji, Bijeljina je bila savršen poligon za probu ratnih planova i zločina koji će uskoro zahvatiti i ostatak države. Sve ono što se događalo u i oko Bijeljine u aprilu 1992. godine svoj identičan epilog dobit će u cijelom Podrinju narednih mjeseci i godina.

Jovan Divjak o slučaju Dobrovoljačka ulica: Dogodile su se stvari koje nisu trebale da se dese i zato prihvatamo i našu krivicu

"Da, i sa jedne i sa druge strane. Ne može se na ovaj način obilježavati ni Dobrovoljačka ni sukobi. Neki dan je veoma negativno reagirao Izetbegović, koji je na nekom skupu rekao: „Naši vojnici nisu palili crkve nisu ubijali itd“. On mora jednog dana da kaže jeste, i u našim sredinama je bilo onih koji nisu poštovali  Ženevsku konvenciju.  Događale su se stvari koje nisu trebale da se dese  i zato prihvatamo i našu krivicu. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine prošle  godine u februaru skinulo je odgovornosti tih 19 ljudi koji su uključeni u dešavanja u Dobrovoljačkoj. Naravno to Beograd ne prizna. O ovom slučaju treba pisati jedanput u 15 dana. Zna se, ko su odgovorni pojedinci i to treba do kraja da se istraži."

Amir Reko, heroj i rata i mira

Obični ljudi, bez obzira ko su i odakle su, smatraju ga herojem, a vlastodršci, tamo gdje je ratovao, izdajicom. Oprobao se i kao preduzetnik i političar, ali biznis i demokratija na ovim prostorima rijetko uspijevaju. Možda je paradoks i sudbina Amira Reke najbolji opis stanja i prilika u BiH. Ništa nije tako jednostavno, ni kod Reke, ni kod raspada Jugoslavije, ni kod BiH.

SADRŽAJ
INFORMACIJE
DRUŠTVENE MREŽE
Facebook Twitter Instagram Youtube

© Copyright 2010-2023 tacno.net. Sva prava zadržana.