Konformizam može koštati gubitka individualnosti i dati jednostrani pogled na stvarnost, a umjetnost može dati ono što nismo ni svjesni da nam nedostaje. Kreativni čovjek odstupa od općeg trenda i time jasnije vidi život naše epohe.
I fotografija i glazba imaju sposobnost pretvoriti ljude u putnike kroz vrijeme. Ne postoji čovjek koji ne može posvjedočiti njihovoj moći da nas vrate u prošlost, da na površinu izvuku duboko zakopane emocije, da vrate zaboravljeno.
Ljubitelji zimskih sportova iz cijele Evrope uživaju u skijanju na Jahorini, a od ovog vikenda posjetioci i gosti olimpijske ljepotice moći će uživati i u zanimljivim izložbama fotografija.
Čini se da je pojam mobilnosti i pokretljivosti kod umetnika jedan opšteprihvaćeni kliše koji svi uzimaju zdravo za gotovo. Kao da postoji neka nepisana saglasnost da je mobilnost nešto što je svojstveno umetnicima i što se podrazumeva samo po sebi. Ali stvar nije tako jednostavna. Dozvolite mi da kažem reč-dve na ovu temu.
U novoj kolumni za Tačno.net Dino Mustafić piše o napadu bugarskih desničara na glumce i podsjeća na slične stvari koje su dešavale kod nas, kada su desničarske skupine pokušale zabraniti izvođenje predstave Olivera Frljića u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Zašto se desničari plaše umjetnosti i slobode?
U svijetu savremene umjetnosti, rijetki su oni koji se usuđuju hrabro zakoračiti u nepoznato i spojiti tradiciju s najnovijim tehnološkim dostignućima. Jedan od takvih umjetnika je Rikardo Druškić, čije stvaralaštvo prelazi granice klasičnog slikarstva i ulazi u sfere digitalne animacije, virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije. U ovom razgovoru, Rikardo nam otkriva obrise svojih novih projekata – ali i filozofsku perspektivu iz koje se rađa njegova umjetnost.
Ma koliko priča o onome što umjetna inteligencija radi u umjetnosti mogla biti manje važna od priče o onome što radi okolišu ili ekonomiji, i dalje je vrijedi ispričati. Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga što njen posljednji boom uvelike počiva na "kidnapiranju" kreativnih sposobnosti koje smo do jučer smatrali neotuđivo ljudskima.
Aida Šehović, vizualna umjetnica porijeklom iz Banje Luke, nedavno se vratila u Bosnu i Hercegovinu nakon godina djelovanja na međunarodnoj sceni. Izložbom „Povratak kući“ Aida Šehović isprepliće vlastito izbjegličko iskustvo s ljudima u pokretu koje je migracijski put doveo u Bosnu i Hercegovinu. Šta je dom? Šta znači biti čovjek? Kako se nositi s traumatičnim iskustvima? Ovo je razgovor o tome kako nam umjetnost pomaže da se krećemo kroz život, vrijeme i prostor. Aida, dobro došla kući!
Otkazane izložbe, prosvjedi, geste solidarnosti i jedno davno upozorenje Dubravke Ugrešić – borba za palestinsku slobodu u kulturnom polju ne prestaje
Uistinu, čini se da se iz postojećeg poretka, zamrznog u mržnju, strah i izvrnuti sistem vrijednosti može izići jedino pobunom. Za koju, čini se, trenutno nema daha, niti ideje, pa smo svi u matrici samopodrazumijevajućih principa. Pobunom se jedino može izići iz mentalne bodljikave žice kojom smo okruženi, a Dino Mustafić je jedan od ljudi koji je vidi, koji o njoj govori i koji se protiv nje bori filmom, pisanjem i javnim govorom. Bilo je zadovoljstvo razgovarati sa njim u novoj epizodi Mikrofonije sa Amerom.
