Članovi Helsinškog parlamenta smatraju da će usvajanjem skandaloznog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija nastupiti do sada najveća represija i pravna nesigurnost građana koju je vlast do sada proizvela.
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Zakon je nevješto i nepismeno prepisan od režima bliskih diktaturama i to s namjerom ukidanja svake kritike koja dolazi iz civilnog društva prema netransparentnoj i korumpiranoj vlasti u Srpskoj.
Ne vodeći računa što pripremaju paralelno rješenje uz postojeći Zakon o udruženjima i fondacijama, kažu, vlast najavljuje rješenja čiji je cilj zabranjivanje aktivizma i borbe za ljudska prava, i ne libe se da borce za ljudska prava etiketiraju kao strane agente.
Vlada Republike Srpske usvojila je 23. septembra 2023. Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kojim se osniva poseban registar namijenjen isključivo onima koji se djelom ili potpuno finansiraju od drugih država ili međunarodnih organizacija.
Nacrtom se zabranjuje obavljanje političkih aktivnosti toliko široko da može onemogućiti svako djelovanje udruženja građana u pravcu poboljšanja Zakona i ostvarivanja bolje zaštite građana, što je stvarni cilj osnivanja udruženja. Osim toga, entitetski će ministar pravde sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
U Skupštini RS-a zakazana je javna rasprava o Nacrtu zakona koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Represivno rusko zakonodavstvo
Zakonski Nacrt našao se na udaru kritika Delegacije Evropske unije u BiH, Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini, dok su Venecijanska komisija Vijeća Evrope i Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (ODIHR) objavile zajedničko saopštenje.
Ambasada Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini 30. septembra oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, koji je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.
foto: RSE
Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na “represivno rusko zakonodavstvo”.
U saopštenju su iz Ambasade pojasnili kako zakon na koji se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.
“FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama”, istakli su iz Ambasade.
“FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva”, naglasili su iz Ambasade.
Naveli su i da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo. To nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.
“Nasuprot tome, ‘Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija’, koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija”, upozorili su iz Ambasade SAD-a.
Formulacije i definicije iz Zakona nazvali su “nejasnima i dvosmislenim”, što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao “strane agente” i zabrane im određene aktivnosti.
“Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu”, dodaje se u saopštenju.
foto: Pixell
Predstavnici EU i OSCE-a te predstavnici civilnog društva pozvali su vlasti u Republici Srpskoj (RS) da povuku Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zakon predstavlja prijetnju civilnom sektoru i slobodi izražavanja, rečeno je na konferenciji “Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom”, koja je održana u Banjoj Luci 22. novembra, u organizaciji Ureda EU u Bosni i Hercegovini (BiH) zajedno sa Misijom OSCE-a u BiH i Transparency International u BiH.
Ambassador Johann Sattler rekao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji nema kompromisa kada je riječ o osnovnim slobodama, slobodi okupljanja, slobodi govora i medijskim slobodama. Dodao je da je s kriminilizacijom klevete došlo do nazadovanja, a da će novi zakon još više udaljiti BiH od temeljnih EU vrijednosti.
“Pogledajte zemlje koje imaju slične zakone od Rusije preko Bjelorusije do Kirgistana, Kazahstana i Kine. Ne želite biti u toj grupi po tim pitanjima. Čujemo mišljenja da slični zakoni postoje u SAD-u i u drugim zapadnim zemljama. Ovo je poređenje jabuka i krušaka. To nije istina. To je argument kojim se zamagljuje istina”, rekao je Sattler.
foto: Avaz.ba
Naglasio je da stigmatiziranje aktera civilnog društva kao stranih agenata potiče klimu straha, rezultira potiskivanjem i zastrašivanjem, ozbiljno uskraćujući prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja.
“To je trend koji vidimo u mnogim režimima koji se nazivaju autoritarnim. Organizacije i akteri civilnog društva prikazuju se kao izdajice u pokušaju suzbijanja različitih mišljenja i održavanja kontrole”, dodao je Sattler.
Šef misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler podsjetio je da je u junu Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava zajedno s Vijećem Evrope objavio detaljno mišljenje o Zakonu.
“Glavna poruka je jasna: da vlasti u RS-u moraju preispitati usvajanje ovog zakona jer on ozbiljno krši prava i obaveze BiH u pogledu slobode okupljanja i mišljenja. Duboko smo razočarani što su vlasti RS-a odlučile zanemariti ovo mišljenje kao i mišljenja nekoliko drugih međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući tri posebna izvjestitelja UN-a, te umjesto toga nastaviti s usvajanjem ovog štetnog, agresivnog zakona”, rekao je Aggeler.
Nacrt zakona je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisani predsjednik Republike Srpske, tvrdeći da će biti baziran na američkim zakonskim rješenjima.
Ipak, prema istraživanju Radija Slobodna Evropa, Nacrt je mnogo sličniji Zakonu usvojenom u Rusiji 2012. godine.
Zakonodavna procedura u RS-u predviđa usvajanje zakonskog Nacrta u parlamentu, nakon čega, ako ovo zakonodavno tijelo tako odluči, kreće javna rasprava. Sljedeći je korak usvajanje Zakona u formi prijedloga, također u parlamentu.
Pretposljednji je korak potpis entitetskog predsjednika, nakon čega slijedi objavljivanje u Službenom glasniku RS-a, čime bi Zakon stupio na snagu.
