Photo by Hurrah Suhail/pexels.com
Potpredsjednica za pitanja žena i porodice, Ensieh Khazali, rekla je u intervjuu teheranskoj državnoj novinskoj agenciji ISNA 18. jula da je “iranska vlada smatrala da je rodna ravnopravnost već provedena i da je stoga nepotrebno da bude uključena u program”.
Razvojni plan islamskog vodstva, koji je sada u svom sedmom izdanju, ranije je spominjao zaštitu “dobrobiti porodice i integriteta zajedno s društvenim, političkim i ekonomskim osnaživanjem žena i usmjeren je na stvaranje ravnoteže među višestrukim ulogama koje igraju žene kako bi se pomogla njihova učinkovitost u porodici i društvu”, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Uprkos navedenoj politici, rangiranje Irana u Izvještaju o globalnom rodnom jazu iz 2023. postavilo je zemlju na 143. mjesto od 146 zemalja.
Godišnji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma mjeri jednakost između muškaraca i žena koristeći niz pokazatelja, od pristupa obrazovanju i javnom zdravstvu do sudjelovanja u ekonomskim i političkim poslovima.
Khazali je osporila redosljed tvrdeći da je statistika ima nedostataka.
Ali aktivisti za ženska prava istaknuli su to kao dokaz svojih tvrdnji tokom nedavnih protesta širom zemlje da su potrebne temeljne izmjene ustava zemlje kako bi se garantovala jednaka prava i različitost.
Aktivisti su takođe pozvali na provođenje predloženog zakona o ženama kako bi se osigurao “tačan i koncizan odraz ženskih borbi i zahtjeva kroz istoriju” i u budućim pravnim propisima, kao što je svaki novi ustav koji bi mogao biti kreiran.
Bijes zbog smrti Mahse Amini koja je preminula u policijskom pritvoru potaknula je hiljade Iranaca da izađu na ulice širom zemlje tražeći više sloboda i prava žena. Rašireni nemiri predstavljaju najveću prijetnju islamskoj vladi od revolucije 1979. godine.
Smrt Amini, za koju su zvaničnici rekli da je imala srčani udar, dok svjedoci i njena porodica kažu da je preminula od posljedica premlaćivanja od strane policije, pokrenula je talas protivvladinih protesta u Iranu.
Vlasti su odgovorile na nemire oštrim gušenjem a grupe za ljudska prava kažu da je smrtno nastradalo više od 500 ljudi, uključujući 71 dijete.
