Nakon što je u lipnju prošle godine Evropska komisija (EK) dala preporuku da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, odluka o tome hoće li te dvije zemlje dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora trebala bi biti donesena na sastanku Evropskog vijeća koji će se održati 14. i 15. prosinca. Na lanjskom sastanku obećanje da će dobiti kandidacijski status jednom kada ispuni kriterije dobila je Gruzija, dok se za pitanje članstva balkanskih država ne očekuju bitnije odluke. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija te Bosna i Hercegovina imaju kandidatski status, ali su samo prve dvije otpočele pregovore i nisu daleko odmakle u ispunjavanju kriterija, dok je Kosovo blokirano činjenicom da pet članica EU-a ne priznaje njegovu državnost.
Iako je u pitanju država koja je u aktivnom ratnom sukobu, Ukrajina je prošle godine dobila status kandidatkinje, a predsjednica EK-a Ursula von der Leyen u studenom je izjavila da je “ispunila više od 90 posto uvjeta” koje joj je Komisija lani postavila. Komisija je u ovogodišnjem izvještaju od Ukrajine zatražila da pojača institucionalne kapacitete za borbu protiv korupcije, izmijeni zakone koji se odnose na prijavljivanje imovine državnih dužnosnika, ograniči utjecaj oligarha i donese zakone za zaštitu manjina, ali je unatoč tome ostala pri političkom stavu da proces pristupanja Ukrajine treba ubrzati.
Uoči sastanka Evropskog vijeća idući tjedan mađarski premijer Viktor Orbán u dva je navrata uputio predsjedniku toga tijela Charlesu Michelu pismo u kojemu je od EU-a zatražio da ne otvara pregovore s Ukrajinom. Zaprijetio je i da će na nadolazećem sastanku iskoristiti pravo veta na plan da se Ukrajini dodijeli 50 milijardi eura pomoći iz evropskog proračuna. Odluka o početku pregovora također mora biti donesena jednoglasno, pa je Komisija najavila da će, kako bi dobila podršku Orbána, deblokirati financijska sredstva namijenjena Mađarskoj ali zamrznuta zbog njezinog kršenja vladavine prava.
Što se BiH tiče, ona je status kandidatkinje dobila prije godinu dana, no očekuje se da će na skorašnjem sastanku Evropskog vijeća dobiti uvjetnu preporuku za otvaranje pregovora, i to kada dosegne nužnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. No šest članica NATO saveza i EU-a, te Austrija koja nije članica NATO-a, u dva su navrata apelirale na EU da do kraja ove godine osigura otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Podrška je upućena na inicijativu Hrvatske, uz obrazloženje da bi odgađanje moglo “dodatno povećati nestabilnost u regiji” i ići na ruku “protuevropski i protuzapadno nastrojenim političarima”. Austrijska ministrica obrane Klaudia Tanner u nedavnom posjetu Sarajevu rekla je da će ta zemlja na skorašnjem sastanku Evropskog vijeća tražiti da se i na BiH primijeni postupak ubrzanog pristupanja.
Kako navodi Radio Slobodna Evropa, u nacrtu dokumenta o kojem će raspravljati Evropsko vijeće poručuje se i da EU ne podržava secesionističke inicijative Republike Srpske. U dokumentu se navodi i “ograničen napredak u reformama”, mahom zbog učestalog kršenja Ustava BiH u tom entitetu. Ulogu koju ima Mađarska u odnosu na pristupanje Ukrajine EU-u za BiH bi mogla odigrati Nizozemska, čija je vlada nedavno svom parlamentu uputila priopćenje u kojem izražava protivljenje otvaranju pregovora s BiH. Skeptične su i Njemačka i Francuska, koje traže da se prije nastavka proširenja provede reforma procesa odlučivanja unutar same Unije. Inicijativa, čiji bi krajnji cilj trebala biti demokratizacija donošenja odluka u EU-u, nedavno je formalizirana rezolucijom Evropskog parlamenta. U pitanju je dugotrajan proces koji bi, ako to o njemu bude ovisilo, pristupanje balkanskih zemalja mogao dodatno usporiti.
