Ne cvjetaju ruže predsjedniku manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Miloradu Dodiku. Čitav je niz problema ali i pogrešnih političkih i ekonomskih odluka, zbog čega se bosanskohercegovački entitet RS i njen predsjednik Milorad Dodik nalaze u velikim finansijskim problemima. Neosporno je da američke sankcije daju efekt i da dugogodišnji javašluk, loše poslovanje i rukovođenje firmama iz javnog sektora dolazi na naplatu. Dugovanja javnih preduzeća RS-a iznose šest milijardi KM. Zaduženja RS-a za ovu godinu planirana su na dodatnih milijardu KM, od čega 810 miliona na inostranom tržištu, što je postalo izazovno zbog zatvorenih međunarodnih vrata i ekonomskih sankcija.
Prema posljednjem izvještaju bh. portala www.capital.ba Elektroprivreda RS i „Šume Srpske“ nalaze se na listi najvećih poreskih dužnika u RS-u. Među deset najvećih poreskih dužnika dominiraju propale firme. Najveći dužnik, UNIS – fabrika cijevi Derventa, u stečaju je s dugom od 16,2 miliona KM, a odmah iza nje su „Dobojputevi“, također u stečaju, s dugom od 11,7 miliona maraka. Slijedi banjalučki „Kosmos“, koji duguje 8,7 miliona maraka, a zatim još jedna firma u stečaju – „Farmland“ Nova Topola, s dugom od sedam miliona maraka, koliko duguje i „Jelšingrad Livar“.
Matično preduzeće ERS je na šestom mjestu s 6,8 miliona KM duga, a na sedmom „Nova forma“ sa 5,4 miliona.
Listu deset najvećih dužnika zatvaraju još tri preduzeća u stečaju, i to „Neimarstvo“ s dugom od 5,1 milion KM, Rudnik olova i cinka SASE s dugom od pet miliona i „Mehanika“ Zvornik koja duguje 4,9 miliona maraka.
Situaciju dodatno komplicira neizvjesnost hoće li banke iz Srbije nastaviti kreditirati RS zbog američkih upozorenja i nastavka sankcija.
Tvornica odjeće „Sevenpul“ iz Bijeljine, koja je proizvodila odjeću za poznati brend Beneton, i fabrika obuće „Viale“ iz Prnjavora posljednje su u nizu firmi koje su investitori napustili i obustavili proizvodnju u RS-u. Kao razlog obje firme su navele nemogućnost izvršavanja dospjelih obaveza. Firme će u stečaj, a radnici na ulicu. Ovakve slike su nažalost sve češće.
DODIKU NIŠTA NIJE SVETO: Podržava i one čiji su preci počinili genocid nad njegovim narodom!
Umjesto da se bavi ekonomskim problemima i njihovim rješenjima, Dodikov fokus ostaje na populističkim izjavama koje su često neracionalne, nerazumne, pa i na štetu samog naroda u čije se me predstavlja.
Nakon što je to učinio Elon Musk, politički vođa bosanskih Srba Milorad Dodik također je uputio podršku neonacističkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).
Dodik podržava Alternativu za Njemačku (AFD) zato što su oni zagovornici njemačkog nacionalizma, a protivnici migracije, islama, Evropske unije i borbe protiv klimatskih promjena. Kako je politika njemačkog režima potpuno suprotna, nije teško zaključiti da je AFD proglašen strankom opasnih namjera
Dodik izražava punu podršku politikama AfD-a i kandidatkinji Alice Weidel, ističući da je „AfD jedina stranka koja može vratiti Njemačku na put napretka“. Apelira na glasače u Njemačkoj da podrže AfD „kako bismo izgradili buduće dobre odnose RS-a i Njemačke!“
I ovaj primjer ukazuje na to da Dodiku ništa nije sveto! Podrška ksenofobnoj i rasističkoj politici ADF-a te činjenica da je to stranka s fašističkim korijenima ne smeta Dodiku iako sam za sebe zna reći da je antifašista. Dodik je spreman podržati one čiji su preci nekad počinili genocid i nad njegovim narodom! Davanjem podrške AfD-u Dodik ne želi da vidi da time ponižava sve antifašiste za čiju slobodu su milioni ljudi prolili krv te žrtve holokausta, genocida u Jasenovcu i svih drugih stratišta bivše nam države i Evrope u Drugom svjetskom ratu,
Prava istina o sankcijama i Miloradu Dodiku koji naređuje bankama
Zašto predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik ignorira značaj SWIFT-a za jednu banku i njenu djelatnost?
On odbacuje činjenicu da je kraj „odsviran“, jer činjenica je da nijedna banka neće u pitanje dovesti svoju pripadnost sistemu kojim komuniciraju finansijske institucije po pitanju plaćanja – S.W.I.F.T. (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication).
Uzalud su njegova nadanja da će „banke pronaći način da sarađuju i s onima koji su sankcionirani nakon posljednjih sankcija zvaničnicima u ovom entitetu“.
Nijedna banka neće sebi potpisati smrtnu presudu za svoju djelatnost tako što će otvoriti račun licima sankcioniranim američkim sankcijama!
SWIFT broj je kod koji se koristi pri međunarodnim bankovnim transakcijama kako bi se identificirale banke i finansijske institucije koje su uključene u prijenos novca. SWIFT kodovi se koriste kod međunarodnog transfera novca između banaka.
SWIFT su zajedno uspostavile američke i evropske banke kako nijedna od njih ne bi razvila vlastiti sistem i time stekla monopol na prekogranične novčane transfere. Mreža je danas u zajedničkom vlasništvu više od 2000 banaka i finansijskih institucija.
Jedna od sankcija bankama u Bosni i Hercegovini koje posluju sa sankcioniranim osobama, a koja se spominje posljednjih dana, jest mogućnost zabrane međunarodnih novčanih transakcija. Isto tako, u pitanje bi moglo biti dovedeno i kartično poslovanje, odnosno neće se moći koristiti kartice određene banke iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu.
Nakon izrečenih sankcija banke ne smiju osobama ili kompanijama otvarati nove račune, dok sankcionirani ne mogu dizati kredite, te otvarati nove firme. Stari krediti što imaju, prije izrečenih sankcija, moraju se vratiti, osobi se onemogućavaju nove pogodnosti, poslovi se ne mogu ugovarati.
Po mojim saznanjima banke u bosanskohercegovačkom entitetu RS kao i one iz Srbije pod ogromnim su pritiskom aktuelnih kriminogenih političkih vlasti. Jedna od takvih mjera je i pritisak da se sankcioniranim licima otvore računi u vlasništvu N. N lica – lica čiji je identitet zaštićen!
Ne treba vjerovati sankcioniranim političarima i licima koja nonšaliraju činjenicu da su im imena na crnoj listi SAD-a! To je samo igrokaz za naivne i neupućene građane te neinformiranu javnost! Posljedice za njih i članove njihovih porodica mnogo su veće i već vidljive!
Ekonomija i njene reforme ključni su izazovi u 2025. za čitavu Bosnu i Hercegovinu
Do promjena u 2025. godini može doći, za što je potrebna odgovorna i stručna ekonomska politika. Bosna i Hercegovina danas nije jedinstven ekonomski prostor, već u njoj postoje dva entitetska tržišta, što otežava poslovanje firmi posebno kad se odluče da svoju djelatnost prošire u suprotnom entitetu od entiteta u kojem su registrirani. Bosna i Hercegovina se nalazi na ključnoj tački i 2025. godina predstavlja jedinstvenu priliku za implementaciju fiskalnih i tržišnih reformi koje bi trebale unaprijediti ekonomske uvjete za sve građane i privredu zemlje.
