(foto Davor Puklavec/PIXSELL)
O antifašizmu treba ustrajno govoriti, ne samo povodom 22. lipnja kada obilježavamo Dan antifašističke borbe. U Općini Kumrovec, s čijim smo načelnikom Robertom Šplajtom (HNS) porazgovarali o antifašizmu jučer, danas i sutra, taj dan obilježit će se kod spomenika NOB-u u čast poginulim borcima zagorskog kraja, gdje će se položiti vijenci i zapaliti svijeće.
“To je mjesto gdje odajemo pijetet svim ljudima koji su dali svoj život za slobodu, i to ne samo iz ovih krajeva, već se prisjećamo i svih onih koji su se u svoje doba borili protiv fašizma širom Europe”, kazao nam je Šplajt na početku razgovora.
Što je za vaš antifašizam?
Antifašizam je pobjednička strana u Drugom svjetskom ratu, gdje se 95 posto zemalja svrstalo na stranu antifašizma, koji je pobijedio fašizam. Tako da se ne treba sramiti obilježavanja Dana antifašističke borbe. Antifašizam je zadnjih desetljeća uvijek bio jak u Europi i svijetu, pa i u Njemačkoj, što je dobro i mislim da bi to trebalo više naglašavati, a ne to što u zadnje vrijeme desnica dolazi u prvi plan i s njome druge vrijednosti.
Vrijednosti i nasljeđe antifašizma, koje u Hrvatskoj najviše iskrivljuje i revidira upravo spomenuta desnica, mnogo su širi pojam koji uključuje i svijest o ljudskim pravima i slobodama, otpor nejednakosti i borbi protiv nasilja u društvu i slično. Kako ih vi pojmite?
Negdje je antifašizam zatomljen, ostao je kao sporedna stvar u Hrvatskoj i ljudi tu riječ baš i ne vole spominjati. Pa nisu oni koji se deklariraju kao antifašisti manji Hrvati od drugih. S participacijom desnice u vlasti popularno je isticati da štitimo neke nacionalne vrijednosti, prava Hrvata, ali po meni nije dobro da skrećemo previše udesno, rekao bih da možemo i s dosadašnjom politikom centra poštivati sve vrijednosti na kojima je nastala Hrvatska. Jednako tako, uz isticanje određenih vrijednosti i prava ne treba zaboraviti da je bilo i zločina s obiju strana. Pa ipak, trebali bismo prema postulatima antifašizma nastaviti graditi Hrvatsku, kao što su se i cijela Europa i svijet na njima izgradili. Antifašizam se kao pokret premalo spominje u zadnje doba i toga smo svjesni. Možda se ljudi srame toga kako se nekome ne bi zamjerili. Živimo u ubrzanom svijetu u kojem posebno mladi možda ni ne razmišljaju na taj način, nego više od dobrom životu i financijskoj stabilnosti, pa se zanemaruju sve te vrijednosti koje ste u pitanju nabrojali i koje smo odreda poštivali.
Dolazite iz općine u kojoj je rođena najveća među historijskim antifašističkim ličnostima svoga doba – Josip Broz Tito. On je i vaš kulturni brend i najprihvaćeniji upravo u svom i vašem kraju. Dvadeset i petog maja, za bivši Dan mladosti, obilježena je 132. obljetnica Titovog rođenja, pri čemu je Kumrovec pohodilo više od deset hiljada ljudi.
Što se tiče obilježavanja Dana mladosti u Kumrovcu i rođendana najvećeg državnika, vojskovođe, čovjeka koji je ujedinio više od pola svijeta, kao suorganizatori manifestacije sretni smo što je toliko ljudi posjetilo Kumrovec, a sretni smo i zbog određene promocije našeg kraja, kao i koristi za naš turizam i etno-muzej, jedan od najpoznatijih na otvorenom – Muzej Staro selo Kumrovec. Poštujemo volju i razmišljanja svih ljudi koji dolaze prisjetiti se povijesti i dobrih trenutaka koji su obilježili njihovo doba i njihovu mladost. Veseli nas da svake godine ima sve više mladih ljudi, jer možda čuju o vrijednostima antifašizma od starijih, iz medija, konačno uče o tome; ne možete povijest izokretati ili brisati, koliko god neki to pokušavali. Dolaze nam stranci zbog poštovanja prema Brozu i svega što je napravio, poput osnivanja Pokreta nesvrstanih, ali i oni koji su godinama imali loše mišljenje o tome pa su revidirali stavove. Tito je brend, Tito je ime koje privlači ljude iz cijelog svijeta i otvara širom svaka vrata, u što sam se uvjerio proputovavši druge države. Premda je Tito neosporno najjači brend, ne može se reći da se brendiramo isključivo preko Dana mladosti, jer imamo i druge vrijednosti – eto, finale utrke Svjetskog prvenstva u reliju koje gleda cijeli svijet.
Rekli bismo da je u skladu s takvom antifašističkom baštinom vaša općina morala krenuti naprijed i da se nešto novca tim povodom slije u nju. Što vam sve to donosi?
Probleme, kratko da vam kažem. Otkud da se slije novac? Otkud, ako ga mi sami ne stvorimo? Nemamo konkretniju pomoć ni od Turističke zajednice Hrvatske ni od države, već onoliko koliko se sami uspijemo izboriti za svoje projekte iz europskih fondova. Nitko nas ne prati, nitko nam ništa ne sugerira. Taj kulturni turizam – sa 160 tisuća ljudi, a do kraja godine bit će i 200 tisuća onih koji će posjetiti Kumrovec – nitko ne želi vidjeti. Gdje ste zadnjih put čuli da se Kumrovec reklamira kao destinacija? Nigdje. A opet, dođe toliko ljudi. Službeni stav oko našeg brenda je da se to niti želi niti može braniti jer je ipak prejako, ali da se ne želi ni naglašavati, dakle radije će se šutjeti o tome. To je politika Hrvatske. Ne samo što se toga tiče, već i drugih vrijednosti u zemlji. Kad bi Hrvatska razumjela da je vrijedno tu ulagati i napraviti još bolju priču, svi bismo, kroz poreze i zapošljavanja, imali koristi od toga. Puno teže ide kad nemaš potporu viših instanci.
Na obilježavanju Dana mladosti – radosti spomenuti ste da prisustvo mladih ljudi potvrđuje da manifestacija u Kumrovcu ima smisla. Kako vidite njihov odnos prema antifašizmu?
Naravno da ima smisla, možda su neki mladi svjesni da je njihovo opredjeljenje na strani antifašizma, drugi možda nisu. Ali žive te vrijednosti. Uglavnom, uvijek ih je lijepo vidjeti u Kumrovcu jer ako ćemo imati mlade ljude koji će održavati antifašističku priču, mislim da smo kao nacija na dobrom putu i da će ono što bi trebalo biti normalno prevladati u odnosu na ono što se možda previše sad ističe – na određena razmišljanja s desnice koja kao takva pripadaju kamenom dobu. Kao što sam rekao, nema potrebe da Hrvatska skreće udesno, ona je sad na dobrim temeljima i možemo još napredovati.
Pa ipak, i na nedavnim izborima za Europski parlament desnica je pokazala svoj uspon, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, pa je tako budućnost antifašizma još izazovnija?
Antifašizam se nastoji gušiti zbog izraženog utjecaja desnice. Oni se predstavljaju kao oni koji štite nacionalne vrijednosti, premda ni antifašisti nisu nikad manje štitili i isticali svoju pripadnost društvenim, pa i nacionalnim vrijednostima. I današnja Hrvatska svoje postojanje duguje antifašističkom pokretu. U tom smislu, izazova će svakako i ubuduće biti.
