Najviše je postignuto u oblasti obrazovanja jer sve veći broj Roma završava osnovne i srednje škole i upisuje fakultete.
Andrija Đukanović iz Forndacije za stipendiranje Roma, organizacije koja sprovodi integraciju Roma i Egipćana u društvo, je ocjenio da još uvjek postoje veliki problemi upravo u oblasti zapošljavanja i obrazovanja.
Rome veoma obeshrabruje činjenica da bez obzira koji stepen obrazovanja da završe, mogu se uglavnom zaposliti na onim poslovima koje drugi građani ne žele da rade
“Imamo preko 50 posto đece školskog uzrasta koja su van škole. Dakle, uopšte ne pohađaju nastavu. Ipak bilježimo veći kvalitet obrazovanja za Rome i Egipćane. Kod zapošljavanja imamo konstantno situaciju da se zapošljavaju isključivo u komunalnim službama u crnogorskim gradovima. To znači da nije bitno ko i koje škole završi , što se Roma tiče uvijek završavaju u takvim službama . Ukupna situacija u oblasti stanovanja je veoma loša. Zdravstvene prilike takođe su u ovom dijelu populacije ispod svakog standarda”, kaže Đukanović.
Jedan broj mladih i obrazovanih ljudi ipak jasno poručuje i zahtjeva da se prekine sa diskriminacijom romske populacije.
Najteža borba za ravnopravnost
Sve je više nevladinih organizacija koje okupljaju rome, Aškalije i Egipćane, sve češće se održavaju pres konferencije i okrugli stolovi o položaju ove populacije, a prije mjesec dana po prvi put je održan protestni skup ispred zgrade Vlade Crne Gore na kojem je traženo:
Međutim, reakcija državnih organa nakon ovog skupa bila je ćutnja o čemu govori Andrija Đukanović iz Fondacije za stipendiranje Roma:
“Niko od državnih organa nije se obratio organizatorima protesta a to na neki način oslikava odnos državnih organa prema potrebama i zahtjevima ovoga dijela građana Crne Gore.”
Uoči svjetskog Dana Roma u crnogorskoj skupštini je otvorena izložba fotografija Roma građana Crne Gore koji su uspješni u svom poslu i pored teških životnih uslova.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je naglasio da se demokratija jednog društva pokazuje odnosom prema manjini kako etničkoj tako i političkoj, a da je najteža borba koja se vodi za ravnopravnost u društvu.
“Ova je jedna od najtežih a to je borba za ravnopravan položaj, borba za puno dostojanstvo borba za jednake šanse u društvu i broba nepresatana. Broj vjekova ne bi znali ni sami Romi koliko se bore za ove vrijednosti čuvajući, prije svega, svoje jake ličnosti”, naveo je Krivokapić.
Behija Ramović, studentkinja Fakulteta političkih nauka, je saopštila da njen narod uporno čeka da bude prihvaćen, ali i da postoji neraskidiva veza između crnogorskih Roma i Crne Gore.
“Crna Gora nikada neće dozvoliti da u njoj nestane Roma jer onda bi Crna Gora prestala da bude ono što je vazda bila – kuća i sigurnost za sve one koji je poštuju, vole i doživljavaju kao svoju”, kaže Behija Ramović.
Iako brojni činioci i projekti imaju za cilj poboljšanje socijalnog uključivanja romske zajednice, smanjenje diskriminatornog ponašanja prema njima, slike koje uglavnom vidimo u medijima su stereotipne slike siromaštva i nemoći uglavnom vezane za područje Konika, saopštila je Katja Saha, predstavnica UNHCR u Crnoj Gori