Foto: unaa
„Zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu“.
Specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija (UN) za zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, i prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, zatražili su od vlasti Republike Srpske (RS) da povuku izmjene Krivičnog zakonika RS, navodi se u saopštenju Transparency International u BiH (TI BiH).
Reakcija je uslijedila, kako navode, nakon inicijative više organizacija civilnog društva među kojima je bio i TI BiH.
UN-ovi izvjestioci Irene Khan i Clement Nyaletsossi Voule detaljno su analizirali predložene izmjene, i upozorili da bi „proizvoljno tumačenje brojnih odredbi moglo poslužiti za suzbijanje slobode govora i slobode izražavanja“. Kao primjer navode pojam ‘uvrede’ koji je, kako ističu, subjektivan i otvoren za različita i proizvoljna tumačenja.
„Što može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih ličnosti, a to su dozvoljeni oblici izražavanja“, navodi se u saopštenju.
Upozoravaju i da u predloženoj odredbi, u kojoj se navodi da ako neko „pronosi bilo šta iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu” nisu utvrđeni razumni izuzeci, kao na primjer otkrivanje u javnom interesu.
„Takođe se navodi pojedine odredbe mogu imati štetan učinak na slobodu štampe tako što će podsticati novinare na auto-cenzuru a posebno se ističe da su novčane kazne nesrazmjerno visoke“, prenosi TI BiH u svom saopštenju.
Istakli su konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu, s obzirom na to da se izmjenama nameće zatvorska kazna do dvije godine.
„Obavješteni smo da su bile objavljene dvije različite verzije nacrta amandmana, prva u februaru, iako se čini da niko tada nije vidio taj nacrt, a vlasti su izjavljivale da ne postoji nikakav nacrt, te drugi nacrt 3. marta. Čini se, međutim, da u prvoj verziji nije bilo uvršteno poglavlje o krivičnim djelima protiv časti i ugleda. U obrazloženju nacrta izmjena i dopuna objavljenom 3.3.2023. Ministarstvo pravde je naznačilo da nije zaprimilo nikakve komentare niti prijedloge do utvrđenog roka od sedam dana po objavi nacrta u februaru“, prenosi TI BIH navode izvjestioca, koji traže objašnjenje na koji način je Ministarstvo osiguralo provođenje adekvatnih javnih konsultacija.
Podsjećaju i da je Komitet za ljudska prava naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, i da Države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete „što je uradila BiH, pruživši dobar primjer u regionu prije 20 godina“.
„Izvjestioci navode da bi usvajanje ovih izmjena predstavljalo veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u BiH. Takođe, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju“, navodi se u saopštenju.
Naglašavaju da je praksa pokazala da se „zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti“. Osim toga, koriste se kako bi se „ućutkala legitimna politička kritika“, prenosi TI BiH navode iz dopisa koji potpisuju Irene Khan, specijalna izvjestiteljica za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, i Clément Nyaletsossi Voule, specijalni izvjestitelj za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
Izvor: TI BiH
