Foto: Tačno.net
U srcu Bosne i Hercegovine nalazi se Travnik. Poznat i pod nazivom vezirski grad, 150 godina bio je glavni grad Bosanskog pašaluka, rezidencija 77 vezira i sjedište dva konzulata. Njega je u svom Putopisu opisao i slavni putopisac Evlija Čelebija u 18. stoljeću kao grad s hiljadu vrela, a ono što je poznato za Travnik jeste da ima najveći broj očuvanih turbeta na prostoru cijele Bosne i Hercegovine – njih sedam. Pored toga, u istočnom dijelu Travnika sačuvana je tradicija, pa se tako mogu vidjeti kuće prekrivene šindrom, koje su svjedoci jednog davno prošlog vremena.
Od osmanske vladavine dolazimo do 1892. godine. To je godina kada je u ovom gradu rođen veliki pisac Ivo Andrić. Njegova rodna kuća, koja je kasnije pretvorena u muzej, jedna je od mnogih turističkih atrakcija koje brojni domaći i strani turisti posjete tokom boravka u Travniku.
Foto: Tačno.net
Srednjovjekovna tvrđava Stari grad, Plava voda, Sulejmanija – Plava džamija, Zavičajni muzej u donjem dijelu grada, travnički korzo u gornjem dijelu Travnika zajedno s planinom Vlašić, koja ulazi u područje općine Travnik, nezaobilazne su lokacije koje svaki turista vrlo rado posjeti, a svoj dolazak “zasladi” poznatim travničkim ćevapima i sirom, koji upotpunjuju sliku ovog grada.
Stari grad Travnik
Turizam u Travniku, kako ističu naši sagovornici, doživio je svoj porast zahvaljući prvenstveno privatnom sektoru, koji je prepoznao vrijednost ovih kulturno-historijskih obilježja grada, a što je kasnije javni sektor ispratio i podržao, što je slučaj za cijelu Bosnu i Hercegovinu, ne samo Travnik. Mada, mišljenja su naši sagovornici da turistički potencijali Travnika još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni.
Amer Dolovac, direktor Turističke zajednice Općine Travnik, u razgovoru za portal Tačno.net istakao je da kada je u pitanju turizam u cijeloj BiH, a ne samo u Travniku, nisu iskorišteni svi turistički potencijali.
“Travnik je poprilično atraktivan i posjećen tokom čitave godine, ali ima tu još prostora u mnogim segmentima da bi mogli imati još bolju turističku ponudu, ne samo u gradu nego u općini Travnik. Planina Vlašić i ostale sezone u općini Travnik su intenzivnije što se tiče dolazaka i posjeta i mi imamo niz potencijala i resursa da imamo slatku brigu u smislu razvoja i unapređenja turizma”, pojašnjava Dolovac.
Centralni geografski položaj, poduzetnički duh i iznimno bogata kulturno-prirodna baština kombinacija je koja je dovela do toga da je Travnik jako dobro posjećen i da je među važnim turističkim destinacijama u BiH, istakao je to Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, za Tačno.net kazavši da se turizam u općini Travnik u poslijeratnom periodu, prema njegovom mišljenju, desio stihijski i na neki način neplanirano.
“Na području cijelog kantona nije bilo strateških dokumenata koji su usmjeravali, i možemo reći da su poslodavci ‘imali nos’ za pojedine investicije koje su dovele do tog svega. A druga stvar jeste što je centralna Bosna kada gledamo u globalu, od Fojnice preko Travnika do Jajca, zapravo iznimno bogata kulturno-povijesnom prirodnom baštinom. A treća stvar jeste što centralna Bosna ima taj izniman geoprometni položaj koji na neki način veže tri regije kao što su sarajevska, hercegovačka i banjalučka. Neminovno je da turisti kada putuju kroz BiH prođu i kroz centralnu Bosnu”, pojašnjava Matošević.
Historijske znamenitosti prepuštene zubu vremena
I grad Bugojno, koji se nalazi nedaleko od Travnika, može se pohvaliti mnogim turističkim potencijalima historijskog i prirodnog karaktera. Međutim, za razliku od Travnika, ti turistički potencijali su prepušteni zubu vremena i nezainteresovanosti lokalne vlasti za njihov razvoj.
Jedno od tih mjesta jeste vila Gorica, vila u kojoj je tokom lova u tada divljači bogatim šumama tog kraja, boravio predsjednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito. Iako je u toj vili Tito boravio dugi niz godina i ona je mjesto gdje su se okupljali tadašnji zvaničnici, od nje je danas ostala velika ruševina gdje se vide samo obrisi nekada luksuzne vile.
Foto: Tačno.net
Dograđeni dio vile, foto: Tačno.net
Tito je u Bugojno prvi put došao službeno početkom aprila 1969. godine. Njegova je prva vila izgrađena u Koprivnici prema Kupresu, u sred šume. Međutim, zbog velike nadmorske visine to nije odgovaralo njegovom zdravlju, pa mu je za nekoliko godina napravljena druga vila na manjoj nadmorskoj visini, na Gorici, koja je 300–400 metara udaljena zračnom linijom od Bugojna. Pored nje nalazi se dograđeni dio vile iz 1978. godine. Prisjećaju se Bugojanci da je Tito na balkonu te vile sjedio i s pogledom na Bugojno čitao tadašnje novine Oslobođenje.
Ustupljena fotografija. Nekadašnja Titova vila na Gorici
Titova vila na Koprivnici, ustupljena fotografija
“Dok je Bugojanaca, bit će i medvjeda”
Unatoč činjenici da su na tom mjestu sada samo ostaci ruševina, koje je postalo okupljalište samo pasa lutalica, naš sagovornik Viktor Dundović, profesor bosanskog jezika i predsjednik Društva “Tito” iz Bugojna, navodi kako je značaj ove vile za turizam i dalje postojan.
“On je proveo ukupno 63 dana u Bugojnu i poslije Beograda i Brijuna, Bugojno je treći grad gdje je on proveo najviše vremena. Sam Tito je još u to doba govorio da nigdje ne može tako dobro spavati, jesti i otići u lov jer je Koprivnica najpoznatije lovište na području Balkana, u koje su čak dolazili Habsburgovci u lov. Tito je samo nastavio tu tradiciju i proslavio je Koprivnicu, Bugojno i Jugoslaviju jer su dolazili ovdje njegovi državnici gosti gdje bi on njih vodio u lov”, pojašnjava Dundović.
S obzirom na to da je Tito u Koprivnicu često dolazio u lov, a koja je jedno od najboljih lovišta u Evropi, postoji anegdota da je jedan partizan rekao: “Druže Tito, ne boj se! Dok je Bugojanaca, bit će i medvjeda.” To se i dan-danas prepričava.
Ustupljena fotografija
Ove su dvije vile zapuštene više od 30 godina i nema interesa, bar iz političkih struktura, da se ovo renovira i proglasi turističkim potencijalom i brendom Bugojna i BiH, ističe Dundović te dodaje kako smo još uvijek daleko od te ideje.
Vila Gorica zapaljena je u ratu, a Titove stvari i mnoge vrijednosti uništene su ili prodane.
“Kad dođu ljudi sa strane ili stranci ili iz bivše Jugoslavije, oni znaju da je Bugojno jednako Tito i oni obavezno, pored ostalog što se ima vidjeti u Bugojnu, traže da ih odvedem na jednu i drugu vilu da oni vide gdje je to bila kad je Tito bio živ i kad je dolazio ovamo”, kazao je Dundović.
Matošević navodi kako Bugojno ima jednake šanse za razvoj turizma kao i ostali gradovi centralne Bosne jer je bogato brdsko-planinskim predjelima koji pružaju ogromne mogućnosti razvoja različitih vrsta turizma.
“Ono po čemu je Bugojno bilo najpoznatije jeste taj lovni turizam predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita, koji je tu lovio. To je samo po sebi bilo marketing u to vrijeme i zaista je to bila predispozicija. Sama Titova vila i to područje oko Bugojna je mamilo i bilo je jako poznato i popularno po lovnom turizmu”, pojašnjava on.
Rostovo koje se nalazi u sklopu općine Bugojno također ima turistički potencijal, a sam Matošević navodi kako je u poslijeratnom periodu na području općine Bugojno bilo je nekoliko pokušaja izgradnje infrastrukture.
“Na području općine Bugojno na Rostovu postoji mali skijaški centar oko kojeg je započela gradnja tih vikend-objekata. Prije nekih desetak godina snažno je započela izgradnja sportske infrastrukture na području Rostova. U blizini tog skijaškog centra izgrađena je i sportska multifunkcionalna dvorana za pripremu sportaša. Međutim, to je stalo u posljednje vrijeme sa samom realizacijom.”
Amer Dolovac iz Turističke zajednice općine Travnik za najveću problematiku u razvoju turizma na prostoru cijele BiH smatra nepostojanje ministarstva za turizam na državnom nivou.
“Turizam je strateška industrija na koju država BiH itekako treba obratiti pažnju. Jedna je u spektru i smatram da bi budžet i senzibilitet za turizmam trebalo da bude veće. Ono što nam treba jeste ministarstvo turizma na nivou države. Mi promociju kada radimo izvan države, mnogo smo rascjepkani, a to turiste ne zanima. Zanima ih brend države BiH”, zaključuje Dolovac.
