Foto: Pixabay
U izvještaju objavljenom u ponedjeljak upozorava se da je više od 16.000 vrsta drveća u opasnosti od izumiranja. Više od 47 000 vrsta procijenjeno je za IUCN studiju, od procijenjenih 58 000 vrsta za koje se smatra da postoje u svijetu.
Prema izvještaju, drveće se ruši radi sječe i čišćenja zemljišta za poljoprivredu i širenje ljudskih aktivnosti. Klimatske promjene također predstavljaju dodatnu prijetnju zbog sve veće suše i šumskih požara.
Preko 5 000 vrsta s Crvenog popisa IUCN-a koristi se za građevno drvo, a više od 2 000 vrsta za lijekove, hranu i goriva.
Ugrožene vrste uključuju divlji kesten i ginko, oboje se koriste u medicinske svrhe, krupnolisni mahagonij koji se koristi u izradi namještaja, kao i nekoliko vrsta jasena, magnolije i eukaliptusa, rekla je Emily Beech, voditeljica prioriteta očuvanja u Botanic Gardens Conservation International ( BGCI), koji je pridonio procjeni stabla.
Štaviše, prema izvještaju IUCN-a, broj ugroženih stabala je “više nego dvostruko veći od broja svih ugroženih ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca zajedno”.
Iako su vrste drveća u opasnosti od izumiranja u 192 zemlje, najveći udio nalazi se na ostrvima zbog brzog urbanog razvoja i širenja poljoprivrede te unošenja invazivnih vrsta, štetnika i bolesti s drugih mjesta, navodi se u izvještaju.
U Južnoj Americi, koja se može pohvaliti najvećom raznolikošću drveća na svijetu, 3 356 od 13 668 procijenjenih vrsta je u opasnosti od izumiranja. Mnoge vrste na kontinentu, domu amazonske džungle, vjerojatno još nisu ni otkrivene.
Kada jesu, “vjerojatnije je da će im prijetiti izumiranje nego ne”, navodi se u izvještaju.
IUCN je pozvao na zaštitu i obnovu šuma kroz sadnju drveća, kao i očuvanje vrsta koje izumiru kroz banke sjemena i zbirke botaničkih vrtova.
“Drveće je ključno za održavanje života na Zemlji kroz svoju vitalnu ulogu u ekosistemima, a životi i sredstva za život miliona ljudi ovise o njima”, rekla je glavna direktorica IUCN-a Grethel Aguilar u izjavi.
Objava izvještaja također koincidira sa samitom Ujedinjenih nacija COP16 o bioraznolikosti koji je započeo u kolumbijskom gradu Cali.
Program UN-a za okoliš (UNEP) procjenjuje da se potrošnja na prirodu treba povećati na 542 milijarde dolara godišnje do 2030., u odnosu na 200 milijardi dolara od 2022., kako bi se zaustavio gubitak prirode i ispunili klimatski ciljevi.
