U Hrvatskoj niče energana za pretvaranje mulja i blata u energiju

U Centru za rukovanje otpadom (CGO) Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji planira se gradnja prve hrvatske energane za pretvaranje otpada i mulja u energiju, čiju projektnu dokumentaciju s tri miliona eura finansira Fond za zaštitu okoline i energetsku učinkovitost.

Foto: Agencije

Bikarac je počeo s radom prije dvije godine, a trebao bi biti prvi CGO koji će imati energanu, otkrio je direktor Fonda, Luka Balen na 11. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoline. Kaže da će u sklopu toga biti energana, gdje će se otpad i prosušeni mulj pretvarati u toplotnu i električnu energiju.

Biće to prvi cjeloviti centar za rukovanje otpadom koji će uključivati sve sastavnice kružnog upravljanja, jer će otpad postati novi izvor energije. Hrvatska ima četiri CGO-a, a imaće ih 11 – sedam ih je u izvedbenoj fazi ili u projektovanju. Kaže da je u 2024. godini za izgradnju CGO-a osigurano gotovo 42 miliona eura.

Načelnica Sektora za EU fondove u Fondu Maja Feketić poručila je da bez izgradnje energana i cjelovitog rukovanja otpadom RH neće dostići EU ciljeve do 2035. godine – deset odsto odlaganja otpada na odlagalištima. Za CGO Bikarac priprema se studijsko-projektna dokumentacija, sa studijom izvodljivosti i utjecaja na okolinu. Dokumentacija za energanu treba biti izrađena 2026., a potom slijedi prijava na međunarodne izvore sufinansiranja.

Direktor Bikarca Robert Podrug kaže kako je glavni cilj projekta uspostava najviših ekoloških standarda u rukovanju otpadom. Ističe da će se otpad i mulj koristiti kao vrijedan resurs za proizvodnju električne i toplotne energije. Električnu energiju bi direktno plasirali u HEP-ov sistem, a toplinotnu trošili u susjednoj industrijskoj zoni Podi. Dodaje da im je zbrinjavanje ostatnog otpada nakon mehaničko-biološke obrade sada velik trošak.

Feketić tvrdi da će izgradnjom svih 11 CGO-ova nastati znatna količina goriva iz otpada koja se mora odgovarajuće obraditi. Očekuje se da će radom svih tih CGO-ova prosječno nastajati 400.000 tona godišnje goriva iz otpada, a u Hrvatskoj još nema odgovarajuće infrastrukture za energetsko skladištenje goriva iz otpada, izuzev cementne industrije, prenosi Glas Slavonije.

Fond je stoga u 2023. godine objavio javni poziv vrijedan 400.000 eura za izradu dokumentacije za pilot-projekte iskorištavanja energetskog potencijala otpada, gdje je devet prijavitelja. Objava 900.000 eura vrijednog javnog poziva za jedinice lokalne samouprave bit će na jesen.

“Hijerarhiju otpada treba dosljedno poštovati. Prioritet treba biti prevencija, ponovna upotreba i reciklaža otpada”, kaže Feketić.

Capital

 

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Capital

Capital

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Nije bez vraga ni kuloarska vijest o tomu da će se u predsjedničku utrku upustiti i Mostova disidentica Marija Selak-Raspudić (Klub nezavisnih saborskih zastupnika i...
Dok navijači repke tonu u kolektivnu amneziju koja će potrajati do sljedećeg velikog turnira, mi donosimo društveno-politički pregled grupne faze Eura 2024 – Joško Jeličić...
Igrali su Hrvatska i Albanija, mjesto radnje je legendarni stadion u Hamburgu, dobar dio publike činili su gastarbajteri, bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, s...
Vlasnik se C. I. O. S. Grupe Petar Pripuz, tvrdi, “ne može oteti dojmu” da je manipulacija gradonačelnika Tomislava Tomaševića podacima zapravo, “nagovještaj početka izborne...