Foto: Valter portal
Ovo je priča o tome kako lični interesi pojedinaca, uz pomoć vlasti, na uštrb javnog dobra i intresa zajednice uništavaju prirodu bogatu flotom i faunom. Istraživanja su pokazala da u Kasindolskoj rijeci živi endemska vrsta potočne pastrmke, kao i riječnog raka koji je takođe zaštićen. U kanjonu ove rijeke je i stanište vidre, zaštićene životinjske vrste. Nastavili se izgradnja minihidroelektrana, ove zaštićene vrste, kao i ostali biljni i životinjski svijet, će nestati
Piše: Džan Helać
Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević mlade su aktivistkinje neformalne grupe građana STOP izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci. Vlastitom hrabrošću one su zaustavile, barem privremeno, izgradnju malih hidroelektrana na ovoj rijeci i time spriječile ekološku katastrofu.
To su uradile suprostavljajući se moćnim korporacijama koje su povezane s vlašću. U pitanju je BUK d.o.o. Istočno Sarajevo, inače kompanija u vlasništvu belgijskog Green Investa.
ŠEST GODINA BORBE
BUK d.o.o. već upravlja jednom mini hidroelektranom i planira da izgradi još dvije na Kasindolskoj rijeci (u Istočnom Sarajevu) koja izvire ispod Jahorine, te cijelim svojim tokom prolazi kroz prirodu koju čovjek još nije uništio, sve do bolnice u Kasindolu, u opštini Istočna Ilidža.
Zbog zabrane radova kompanija je u međuvremenu podnijela tužbe za klevetu protiv ovih mladih djevojaka. Do sada su tri puta tužene. Sara Tuševljak za Valter podsjeća da njihova borba traje od 2017. godine i da ih tužbe ne plaše.
„Nakon što smo dobili prve presude Okružnog suda u Banjaluci, otprilike u novembru 2021. godine zaustavljeni su radovi i još nikada nisu nastavljeni. Oni se uopšte ne pojavljuju na terenu, niti imamo informacije da planiraju da nastavljaju sa radovima. Trenutno se ništa ne dešava, mašine miruju. Što se tiče tužbi koje su protiv nas podnesene, to su tužbe za klevetu. Završeno nam je pripremno ročište i trenutno čekamo datum glavnog ročišta“, navodi Sara.
„Prošle godine BUK d.o.o. je podnio tri tužbe za klevetu protiv dvije aktivistkinje, tražeći odštetu od 7.500 eura i prijeteći daljnjim tužbama ako aktivistkinje nastave javno govoriti o tom pitanju“, saopšteno je ranije iz Amnesty Internationala.
A ove djevojke već punih šest godina ustrajno i hrabro javno govore o mogućim štetnim posljedicama i potencijalnoj ekološkoj katastrofi koju bi uzrokovala gradnja MHE. Sve je počelo 2017. kada su na mjestu gdje su se igrale kao djevojčice primijetile gradnju minihidroelektrana, no radovi su ubrzo zaustavljeni zbog odstupanja od tehničke dokumentacije koja se odnosila na cjevovod, te pristupni put na drugoj lokaciji.
Nažalost, izgrađena je jedna – MHE Podivić. Sara i Sunčica su međutim nazaslužnije za zaustavljanje gradnje još dvije mini hidrocentrale (Samar i Slapina).
Inače, ovo područje je geografski zaštitna zona te je Strategijom razvoja Opštine Istočna Ilidža, kao i Prostornim planom RS-a do 2025. godine, planirano isključivo za vodosnabdijevanje Istočne Ilidže i Istočnog Novog Sarajeva.
ENDEMSKE VRSTE U RIJECI
Iako je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS planiralo da i tok Kasindolske rijeke bude zaštićeno područje, Ministarstvo energetike i rudarstva ipak je dalo koncesiju za gradnju te s investitorom zaključilo koncesioni ugovor.
U međuvremenu, Saru Tuševljak i Sunčicu Kovačević podržalo je čak 140 bh. i međunarodnih organizacija, koje su diplomatskim predstavnicima Belgije, šefu Delegacije EU-a u BiH i na druge relevantne adrese poslale protesno pismo podrške mladim aktivistkinjima koje se suočavaju sa SLAPP tužbama (pravosudni postupci subjekta u poziciji moći nad tuženim, a kojima se nastoji zaustaviti djelovanje ili objavljivanje vijesti ili sadržaja koji imaju negativan učinak na njegovu reputaciju, bez obzira na očitu neosnovanost zahtjeva, op.a.). Povlačenje tužbi, kako smo već naveli, tražio je i Amnesty International koji je istakao da su to tužbe protiv javnosti „koje podrazumijevaju agresivne i nesrazmjerne odštete koje je tražila kompanija, očigledno koristeću svoju političku i ekonomsku moć da utiša glasove aktivista“.
Priča o borbi dvije djevojke protiv gradnji MHE na Kasindolskoj rijeci je primjer kako lični interesi pojedinaca, uz pomoć vlasti, na uštrb javnog dobra i intresa zajednice uništavaju prirodu bogatu flotom i faunom. Istraživanja su pokazala da u Kasindolskoj rijeci živi endemska vrsta potočne pastrmke. Takođe iz vremena Austro-Ugarske, rijeka je nastanjena ribom koja se nalazi na crvenoj listi ugroženih vrsta, kao i riječnog raka koji je takođe zaštićen.
U kanjonu Kasindolske rijeke je i stanište vidre, zaštićene životinjske vrste.
Nastavili se izgradnja minihidroelektrana, ove zaštićene vrste, kao i ostali biljni i životinjski svijet, će nestati.
