Vesna Rajnović: Plenkovićeva agresija na medije i kraj istraživačkog novinarstva

Potpuno je jasno da je ovaj prijedlog upućen ne zato što se želi nešto unaprijediti u kaznenom postupku, već zato što HDZ želi da mediji u Hrvatskoj prestanu pisati o njihovim aferama, da prestanu raditi svoj posao i da javnost ne zna koliko se u Hrvatskoj krade

Činilo se da hrvatska Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem razumije koliko je važno prepoznati rodno uvjetovano nasilje i zakonski regulirati femicid tj. ubojstvo žene motivirano njenim rodom. Činilo se da razumije da su mnoge žene žrtve svojih sadašnjih ili bivših partnera ne nužno zato što su im se nečim osobno zamjerile, već naprosto zato što su žene. Još uvijek prevelik broj muškaraca smatra svojom dužnošću pokazati tko je glava obitelji i čija se riječ sluša. U konačnici, svako zlostavljanje, pa i njegove radikalne forme poput silovanja ili ubojstva, nisu drugo doli manifestacija moći, odraz potrebe nemoćnog muškarca koji osjeća da je podbacio u odnosu na društvena očekivanja da iživljavanjem na ženi (ponekad i djeci) sebi i okolini pokaže i dokaže svoju važnost. Naizgled mu se žrtva zamjeri nekom svojom riječju ili postupkom, time što ga na stolu nije dočekala dovoljno ugrijana juha, što se nasmijala na način koji smatra drskim, što joj je haljina prekratka, pete previsoke i šminka preintenzivna, što ga nije pitala za dopuštenje da izađe s prijateljicom na kavu, što je lajkala objave prijatelja na društvenim mrežama, time što uopće ima prijatelje. Ukratko, iznerviralo bi ga što god da je učinila ili rekla, kao i da nije ništa učinila niti rekla, batine bi tada opravdao njenom provokativnom pasivnošću. Nasilnik će uvijek naći povod, razlog i opravdanje za zlostavljanje.

Činilo se da hrvatska Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem to razumije, da su im namjere časne i da su odlučili promijeniti crnu statistiku prema kojoj je u Republici Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina ubijeno 398 žena. Svaku drugu ubio je partner u njihovoj zajedničkoj kući, a žrtve su najčešće dobi od 46 do 55 godina. Usuprot raširenom dojmu kako je nasilje češće u seoskim sredinama, više od 60 posto žena ubijeno je u gradu. Najopasnije mjesto na svijetu za ženu je njezin dom.

Predloženim promjenama zakona pomoglo bi se i svim onim ženama koje na svom radnom mjestu trpe neželjene komplimente nadređenih, njihove dodire i neprimjerene prijedloge ili, s druge strane, omalovažavanje i vrijeđanje. Djelovalo je da Vlada želi institucionalno riješiti problem svih onih žena koje i sada, u ovom trenutku, negdje iza vrata sobe pretučene čuče u mraku pitajući se hoće li preživjeti još jedan iskaz „ljubavi” svog partnera.

Dugo očekivane izmjene zakona stigle su na dnevni red Sabora u petak 26. januara 2024.. Bila je to jedna od rijetkih situacija u političkom životu RH da vladajući i oporba imaju jedinstven stav te se činilo da će izglasavanje zakonskih izmjena biti puka formalnost. No, Plenković se dosjetio da bi bilo oportuno povezati izmjene dvaju zakona.

U drugom je slučaju riječ o izmjeni Kaznenog zakona popularno nazvanoj „Lex AP” ili „AP krpica” prema kojoj bi „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje” bilo karakterizirano kao kazneno djelo. Čini se da je namjera predlagača potpuno ušutkati slobodu govora. Kako će, naime, novinari obavijestiti javnost o otkrivenim nepravilnostima i nezakonitostima u radu državnih tijela ukoliko je otkrivanje takvih informacija kazneno djelo?

Nezavisno novinarstvo i sada teško izlazi na kraj. Praćenje i prisluškivanje novinara te učestale SLAPP tužbe imaju negativne posljedice po slobodu javne riječi. Primjerice, sredinom 2022. u Hrvatskoj je bilo aktivno više od 950 tužbi protiv medija i novinara u kojima su tužitelji potraživali više od deset milijuna eura s namjerom da takvim potraživanjima izazovu autocenzuru. No, bez istraživačkog novinarstva mnoge afere u vrhu politike uopće ne bi bile otkrivene niti procesuirane. Nije rijetka praksa da pravosuđe pokreće istragu tek po javnoj objavi vijesti o kriminalnim radnjama vladajućih. Utoliko je razumljivo zašto oporba upozorava da je primarna intencija ovakvih zakonskih izmjena zaštita premijera i/ili HDZ-a od optužbi za korupciju i druge kriminalne radnje. Ovakvom intervencijom u Kazneni zakon javnost više ne bi znala za nepravilnosti u radu vladajućih. „Potpuno je jasno da je ovaj prijedlog upućen ne zato što se želi nešto unaprijediti u kaznenom postupku, već zato što HDZ želi da mediji u Hrvatskoj prestanu pisati o njihovim aferama, da prestanu raditi svoj posao i da javnost ne zna koliko se u Hrvatskoj krade”, komentirao je ovaj zakonski prijedlog predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Protiv navedene izmjene Kaznenog zakona odmah je reagirala saborska oporba – dio je napustio saborsku sjednicu uoči glasanja o drugom čitanju ovih zakonskih izmjena u paketu s izmjenama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a dio ostao na sjednici te najavio glasanje protiv izmjena. Reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo nazivajući Lex AP „zakonom opasnih namjera” i najavljujući prosvjede građana u Zagrebu i Splitu u srijedu 31. januara 2024. u 11 sati. „Vlada premijera Andreja Plenkovića zakonom opasnih namjera želi ušutkati svakoga, posebice u ovoj superizbornoj godini. Ovaj zakon jest čin državne agresije na novinarsku profesiju i na javni interes”, rekao je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, strukovne udruge koja je o ovome uputila dopis europskom povjereniku za pravosuđe te najavila zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonskog prijedloga.

Ovakva podvala, gdje se usvajanje prijeko potrebne zakonske karakterizacije femicida radi zaštite žena žrtava nasilja, ucjenom veže uz usvajanje društveno štetnog zakona nije tek primjer premijerovog političkog lukavstva, nego ozbiljan pokušaj ugrožavanja samih temelja demokracije. Bez slobode govora nema demokratskog društva. Valjane odluke mogu donositi samo dobro informirani građani. No, čini se da je težnja političkoj moći mnogo jača od želje za ostvarivanjem javnog interesa, višestruko nadilazi svijest o rodno uvjetovanom nasilju i želju da mu se učinkovito stane na kraj. Fata je Fata, ali vlast je vlast.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Vesna Rajnović

Vesna Rajnović

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Čega se zapravo bojimo? Njihovi motivi nisu ni mistični niti neobjašnjivi, većina migranata dolazi u potrazi za boljim životom, bježeći od rata i bijede. Ne...
Ostaje da svaki vjernik, čak i ako izostane adekvatna podrška svećenstva, sam razmisli što zapravo znači biti kršćanin te ima li njegov život u praktičnom...
Željana Zovko upravo na dvadesetu godišnjicu obnove Starog mosta, taj isti most proglasila ni manje ni više no „materijalnom baštinom Hrvata”. Da nije riječ o...
I ove, kao i prethodnih godina, slušali su poruke kakve nitko pri zdravoj pameti ne bi izgovorio misleći da na taj način slavi Badnji dan...