Oznaka Vesna Rajnović

The miracle of Bosnian forgiveness

The willingness of citizens of Bosnia and Herzegovina to forgive is difficult to explain, but has been reconfirmed many times. It is the result of the terrible suffering that they were forced to undergo, but also the result of hope that such pain will never again happen to anyone, the wish for reconciliation and lack of vindictiveness in Bosnia and Herzegovina, which manifests itself in numerous and frequently unexpected ways. It proves that these people have not lost their humanity, the only thing that, in addition to one's life, was worth preserving during the war, but also the easiest to lose.

Vesna Rajnović: Čudo bosanskog oprosta

Teško je objašnjiva, ali mnogo puta potvrđena spremnost Bosanaca i Hercegovaca na praštanje. Proizašla iz strahovite patnje koju je ovaj narod bio prisiljen proživjeti, kao i iz nade da se takva bol više nikada i nikome ne ponovi, želja za pomirenjem i manjak osvetoljubivosti u Bosni i Hercegovini osjeća se na mnoge i često neočekivane načine. Ona dokazuje da ovi ljudi nisu izgubili čovječnost, jedino što je, uz sam goli život, u ratu bilo važno sačuvati, a ujedno i najlakše izgubiti

Slave li afganistanske žene 8. mart?

Tko je uspio pobjeći, pobjegao je. Ostala je nezaštićena sirotinja. Najugroženija skupina među njima su siromašne i, iz dana u dan sve manje obrazovane žene. Imaju li one dovoljno snage da bi se suprotstavile talibanima? Čini se da su prepuštene sebi, svjetska pažnja sad je fokusirana na dva velika žarišta, koja oba imaju potencijal prerasti u velike pa čak i svjetske ratove – Ukrajinu i Palestinu. Nakon svih igara moći velikih svjetskih sila, afganistanske djevojčice i žene ostavljene su i zaboravljene zajedno s talibanskim zaboravom obećanja koja su dali prigrabivši vlast. Je li i njima 8. mart Dan žena?

Vesna Rajnović: Sud u Banja Luci dozvolio da se govori istina – RS je genocidna tvorevina!

To što je Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. RS legalizirana u svrhu okončanja ratnih sukoba, ništa ne mijenja na stvari. Cijeli vojni i politički vrh ovog entiteta pravomoćno je osuđen za genocid, od Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Momčila Krajišnika, Biljane Plavšić, Radislava Krstića, Drage Nikolića, Zdravka Tolimira, Ljubiše Beare, Milorada Trbića, Radomira Vukovića i Vujadina Popovića pa sve do niže rangiranih provoditelja odluke o genocidu.

Vesna Rajnović: Kako smo postali rasisti

Čega se zapravo bojimo? Njihovi motivi nisu ni mistični niti neobjašnjivi, većina migranata dolazi u potrazi za boljim životom, bježeći od rata i bijede. Ne dolaze u Europu zato da bi ju pokorili, islamizirali, organizirali terorističke napade, nametali nam svoje običaje, jezik niti kulturu. Dolaze da bi vrijedno radili te, uz vrlo skroman život kojeg karakterizira odricanje od svakog viška mimo zadovoljenja osnovnih potreba, uštedjeli novac koji će poslati svojim obiteljima na drugi kraj svijeta.

Vesna Rajnović: Čiji je Stari most

Željana Zovko upravo na dvadesetu godišnjicu obnove Starog mosta, taj isti most proglasila ni manje ni više no „materijalnom baštinom Hrvata”. Da nije riječ o tužnom i ružnom podmetanju, slatko bismo se nasmijali još jednom u nizu nespretnih, amaterskih pokušaja hrvatske administracije da diplomatskim sredstvima prisvoji ono što nije uspjela prisvojiti ratnim.