Oko Krležinog djela podizat će se narednih godina, kao što su i dosad, kroatološke skele pune vrijednih radnika – stvar treba renovirati, prefarbati fasadu, zazidati suvišne prozore. Nova edicija, bogato opremljena i popraćena pogovorima Krešimira Nemeca, daje svoj mali, ali nezanemariv doprinos tom projektu
U toj potrazi za velikim “nacionalnim” podvizima osjeća se ludost i iščašenost u svakom činu predstave, gdje nepismene budale, pokvarenjaci i kriminalci postaju idealisti, romantičari, zanesenjaci, vitezovi, borci za pravdu, slobodu i čast njihovih izmaštanih “dama” (nacija), prema kojima su kao pubertirajući adolescenti grubi, cinični i bezosjećajni zavodnici. Oni agresivno ističu svoje erotično-seksualne potrebe, s čime se pojačava njihova patološka potrebu za mržnjom, vladanjem i moći, što čini tragiku ove pozorišne predstave još ogavnijom i mučnijom.
Berlinska izložba "Gastarbeiter 2.0 – Arbeit means Rad" uspješno reflektira na svakodnevni savremeni život rastuće (post)jugoslovenske zajednice u Njemačkoj a da pritom ne otuđuje tradicionalno gastarbajtersko iskustvo i ne glamurizira umjetničko, već ih upravo čini srodnima
(Odlomak iz rukopisa NAŠA ŠUMA MASLINOVA)
Najnoviji urbanistički i investitorski predlog, koji je Fondacija Momo Kapor objavila preko Gorana Vesića, predstavlja izgradnju paviljona u Karađorđevom parku, gde će biti smešten Legat Mome Kapora. Politički projekat Kapor nastavlja da se razvija, a jedan deo Beograda se urbanistički menja, poprimajući obeležja kaporovštine, koja se sada, preko nagrade sa njegovim imenom, promoviše kao tobožnji znak jugoslovenstva, čiji je on bio grobar.
Javna manifestacija podržavanja zločina protiv čovjeka čini najveći moralni sunovrat homo sapiensa na samom početku 21 stoljeća.
Pobij ih sve! Ako jedno dijete ostane živo, nisi završio posao. Izgubio si. Lakše je biti krvnik nego žrtva. Bolje je biti sit i bogat nego gladan i žedan. Ne želim život završiti s par čarobnih zalazaka sunca i jednim jutrom na livadi prekrivenom jutarnjom rosom. Želim hiljade zalazaka sunca u Nici s punim tanjurom škampa na žaru ispred sebe. S desertom od četiri vrste sladoleda.
Velika bosanskohercegovačka pjesnikinja Ferida Duraković danas slavi rođendan. Tim povodom objavljujemo njenu pjesmu Radije bih.
U okviru ovogodišnjeg festivala ZagrebDox održana je premijera filma Renate Poljak "Šume šume" posvećenog partizankama uz prisustvo dvije protagonistice 97-godišnje Zdenke Brčić i 105-godišnje Hilde Hećej.
Ove nam slike, i ova monografija Izeta Alečkovića, govore upravo o užasu i posljedicama te i takve smrtonosne logike. One su glas pobune. Ukoliko ga dobro razumijem slikar nam (ako likovnu poruku slika prevedem u stihove bosanskog pjesnika Ahmeda Muhameda Imamovića) rezignirano kaže:
. Slike živih maskiranih vojnika ogolili su samu srž modernog fašizma utjelotvorenu u poslušnosti vojnika u izvršavanju naredbi “odozgo”. Tu, u tom bespogovornom sljepilu i bezprizornosti vojnika, stegnuta je sva svirepost jednog projekta čiste nacije, projekta čiste NDH države za koju je Kordić, samo godinu dana ranije, najavio da se njen “kamen temeljac” postavlja upravo ovdje, na ovom mjestu velikog zločina. U pitomom selu Ahmići, smještenim u Lašvanskoj dolini.
Thomas Obruča “Ahmići” Buybook maj, 2023. Str 145, prevod sa njemačkog Amela Sejmenović
Sarajevo je moj grad, znam njegove vrline i mane, ali nemam ga potrebu promovirati. Sarajevo je grad koji nije na ruku nikome, poznat kao mjesto početka Prvog svjetskog rata, po Olimpijadi, po svom duhu i humoru. Mnoge su specifičnosti u vezi Sarajeva, to jest poseban grad. Objektivan sam u vezi Sarajeva, neću ga braniti pošto-poto. Ali nemojmo zaboraviti da današnje Sarajevo ima traumu od rata, ipak je to bila opsada koja je trajala skoro četiri godine
