Foto: Hercegovina.info
Kako su naveli u natječajnoj dokumentaciji, Sveučilište u Mostaru provelo je pregovarački postupak dodatnih radova u postupku ‘radovi na adaptaciji i dogradnji zgrade SUMIT-a u Rodoču‘ koji nisu uključeni u prvotno zaključeni ugovor i koji su postali nužni za izvođenje opisanih radova i iste se ne može, tehnički ili ekonomski, odvojiti od temeljnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorno tijelo.
Prema ugovornim odredbama, rok za završetak je ovaj put 90 dana.
Na što se referira Sveučilište?
Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić dao je prije tri godine Promarku Ante Vidačka 4.298.631 marku vrijedan posao na obnovi zgrade u Rodoču, u kojoj je kat zauzela i Elektroprivreda na čelu s tadašnjim direktorom Marinkom Giljom.
Mostarsko Sveučilište ovdje se poziva na uvjete iz Zakon za primjenu ‘Pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o nabavi, a kao razloge navode nepredviđene radove.
“Dodatni, odnosno nepredviđeni radovi na adaptaciji i dogradnji zgrade SUMIT-a u Rodoču u skladu s izmijenjenim projektom sanacije i adaptacije, podrazumijevaju izvođenje dodatnih građevinsko zanatskih radova elektroinstalacija i strojarskih instalacija, koji obuhvaćaju novi sustav grijanja i hlađenja cjelokupne zgrade a koji predstavljaju neodvojivu cjelinu izvođenja radova definiranih temeljnim ugovorom, i obuhvaćaju rušenje armirano-betonskih ele-menata postojeće zgrade, rušenje i demontaže pregradnih zidanih i gipskartonskih zidova, demontaže unutarnjih i vanjskih otvora i bravarije, demontaža hidroinstalacija i sanitarne opreme, demontaža vanjske i unutarnje hidrantske mreže, demontaža termotehničkih instalacija, demontažu elektrotehničkih instalacija (osim scenske tehnologije i elektroinstalacija za potrebe funkcioniranja gledališta i scene), konstruktivne sanacije postojeće zgrade i ugradnja gromobranske instalacije u nove temelje zgrade”, istaknuli su u natječajnoj dokumentaciji koja je objavljena na portalu javnih nabavki pozivajući se na postupak 1197-1-3-145/21.
Ovaj zakonski legalan manevar nije prvi put iskorišten kad su u pitanju Promark i javne nabavke. Slično se dogodilo i s izgradnjom Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru kada je Promark dobio posao vrijedan oko 4 milijuna maraka iako je procijenjena vrijednost oko 5 milijuna maraka, no zakonski je dopustivo istom izvođaču dati novi posao ako se vrijednost posla uklapa u 20 posto ukupne vrijednosti ugovora.
Što je bilo u postupku 1197-1-3-145/21?
Sveučilište na čelu s rektorom Tomićem u listopadu 2021. godine raspisalo je natječaj za posao renoviranja derutnog objekta u sveučilišnom kampusu u Rodoču, a na natječaj su se prijavili širokobriješki ‘Hering’ u konzorciju s još dvije tvrtke i mostarski ‘Promark’ koji predvodi konzorcij od također tri tvrtke. Konzorcij predvođen Heringom ispao je iz igre zbog bankovnih računa što je Sveučilište zaključilo kao grubo kršenje članka iz natječajne dokumentacije.
Rektor Tomić oglasio je tada i prodaju kata u derutnom objektu u Rodoču, s početnom cijenom od milijun i 200 tisuća maraka, i avansom za sudionike od 120 tisuća maraka. Ubrzo se saznalo da je kat kupila Elektroprivreda HZ HB, odnosno direktor Marinko Gilja. Isprva iz Elektroprivrede ovo nisu htjeli potvrditi, da bi u konačnici jasno kazali da su kupci kata u ruševnoj zgradi, koji im je posve nepotreban, no tada je djelovalo kao dobar paravan da se novac prebaci Sveučilištu.
Sveučilište prodalo dar od Federacije
Objekt koji je prodan, a na čijoj se adaptaciji radi godinama je zapravo objekt u vojarni ‘Stanislav Baja Kraljević’ u Mostaru na parceli označenoj kao k.č. 2589/1, K.O. Rodoč, ukupne površine 591.06 m2, koji je Vlada Federacije 2015. dala na raspolaganje Sveučilištu u Mostaru.
Stupanjem na snagu te odluke Sveučilište u Mostaru je ovlašteno da, samostalno i u svoje ime, pokrene sve postupke koji se odnose na upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu. Očekivalo se, barem tako odluka zvuči, da će Sveučilište u Mostaru koristiti objekt u svrhe razvoja Sveučilišta, no ono što su besplatno dobili odlučili su dijelom prodati.
Nastavak rasprodaje
Sveučilište u Mostaru na svojim službenim stranicama 13. rujna 2023. objavilo je natječaj za prodaju svojih nekretnina, a kako se iz dokumenata može iščitati prodaju se dva poslovna prostora kvadrature 201 i 274 kvadrata.
Prema njihovim navodima, početna kupoprodajna cijena poslovnih prostora iznosi 940 tisuća maraka (uključujući PDV).
Rok za podnošenje prijava je bio relativno kratak, odnosno do 27. rujna 2023. kada se trebalo provesti javno nadmetanje od strane Povjerenstva zaduženog za provođenje postupka javnog natječaja. No, iako kratak rok budi sumnju da je potencijalni kupac već dogovoren, izgleda da još nije pronađen, barem ako je suditi po službenim glasilima Sveučilišta.
Također, nije navedeno radi li se o istom objektu u kojem je već prodan kat Elektroprivredi, a što je javnosti predstavljeno kao zgrada koja će koristiti razvoju Sveučilišta.
SUMIT na čekanju
SUMIT kao perjanica tehnološkog napretka mostarskog Sveučilišta još će se, izgleda, načekati da usele u adekvatne prostorije. SUMIT predvođen profesorom Tomislavom Volarićem trebao bi provoditi hvalevrijednu i potrebnu digitalizaciju školstva. Kako je dogovoreno, SUMIT centar u rodočkom kampusu bi trebao biti sjedište za digitalizaciju osnovnih i srednjih škola na hrvatskom jeziku.
Adaptacija zapinje, a pozornost je privukla i federalnim revizorima.
„Na temelju odluke uprave društva u 2021. godini sklopljen je ugovor sa Sveučilištem u Mostaru o kupovini dijela nekretnine ukupne cijene 1.200.000 KM i isplaćen je avans u iznosu od 600.000 KM. Prema potpisanom Ugovoru, prodavač je bio u obavezi da izvrši rekonstrukciju nekretnine do 30. 11. 2022. godine, što nije ispoštovano. Rok je prolongiran do 30. 6. 2023. godine, ali ugovorna obaveza nije ispoštovana do okončanja revizije. Uvidom u dokumentaciju, nismo se uvjerili da je Uprava poduzela aktivnosti i iskoristila sve mjere u skladu sa potpisanim ugovorom u cilju realizacije ugovora i efikasnog korištenja javnih sredstava“, napisali su revizori. Ukratko, Sveučilištu je legla polovina iznosa, no adaptacija nije završena. Elektroprivreda ne čini ništa po tom pitanju da zaštiti svoje interese.
Iako je rok bio do kraja 2022., pa do polovine 2023., radovi na zgradi SUMIT-a ni u 2024. ne izgledaju da bi se mogli brzo privesti kraju.
